Kad nema radnika, dobri su i robijaši: Ruski poslodavci vuku očajničke poteze u vreme kovida
Nedostatak radne snage veliko je opterećenje i u ruskoj ekonomiji, pa se poslodavci snalaze i na neortodoksne načine
Ruski biznis kuburi sa radnom snagom, posebno iz inostranstva, i to bi moglo da utiče na ekonomski oporavak zemlje od kovida-19. Zbog pandemije milioni stranih radnika su se vratili u okolne matične zemlje i sada sporo pritiču nazad. Uz to, sve je manje i domaćih, piše „Blumberg“, jer nedeljni prosek zaraženih ljudi je veći od 38.000.
U nekim regionima i sektorima menadžeri su očajni, pa angažuju vojnike, studente, pa čak i zatvorenike, što izaziva neugodna prisećanje na komunistička vremena.
- Kako bi se popunila radna mesta, potreban je priliv stranih radnika ili preraspodela postojećih između regiona, industrija i preduzeća – rekla je u oktobru Elvira Nabiulina, guvernerka Banke Rusije.
Probleme imaju od poljoprivrednih pola i farmi do gradskih servisnih službi. Ne pomažu mnogo ni veće plate koje nude.
Maksim Basov, izvršni direktor „Ros Agra“, jedne od najvećih poljoprivrednih kompanija, kaže da u pojedinim regijama nisu mogli zaposliti dovoljno sezonaca. Morali su da povećaju plate za 10 posto i dodatno da ulože u kupovinu kombajna kako bi obavili berbu.
Prema statistikama Ujedinjenih nacija, Rusija je 2019. bila četvrta najpopularnija destinacija za strane radnike. Podaci Ruske predsedničke akademije za nacionalnu ekonomiju i javnu upravu pokazuju da je sada u Rusiji stranih radnika tri miliona, a pre pandemije radilo ih je 4,5 miliona. Broj se sporo popravlja i zbog sitaucije sa kovid-19, jer je Rusija zabeležila gotovo 500.000 umrlih od početka pandemije, manje samo od SAD i Brazila.
Pandemija samo istakla problem
U nekim sektorima nedostatak radne snage pojavio se i pre pandemije, objašnjava Natalija Zubarevič, direktor regionalnih studija pri moskovskom Nezavisnom institutu za socijalnu politiku. Stopa nezaposlenosti u Rusiji trenutno je na rekordno niskih 4,3 posto.
Podaci „Sberbanke“ pokazuju da je medijalna plata porasla devet posto, a sektori poput IT-a, finansija, trgovine, ugostiteljstva i građevinarstva plaćaju radnike i do 13 odsto više nego pre pandemije.
Aleksej Zaharov, direktor internet portala za zapošljavanje „Superdžob“, kaže da je kovid kriza podstakla potražnju za nekvalifikovanim radnicima. A to značio procvat tzv. gig ekonomije. Skok oglasa za posao dostavljača je čak 900 odsto.
- Vodi se pravi rat za vozače taksija - kaže Zaharov.
Madina Hrustaleva, analitičarka londonske konsultantske firme „TS Lombard“, kaže da će ruski problemi s radnicima u budućnosti biti još veći.
Broj radnika je uopšteno manji ali postoji i onaj strukturni, jer onih u punoj radnoj zrelosti, starih 30 do 40 godina, do 2030. će biti manje za 25 odsto nego što je danas.
BONUS VIDEO
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari