Građani se već odlučili: Kaucija na flaše i limenke najbolja za reciklažu

04.11.2021

12:25

0

Autor: 24sedam

Depozitni sistem je najprihvatljiviji način recikliranja, za njega se u istraživanju izjasnilo 85 odsto građana

Građani se već odlučili: Kaucija na flaše i limenke najbolja za reciklažu
Ilustracija - Copyright Plastične boce, smrt za prirodu, Ilustracija: Pixabay/pasja1000

Centar potrošača Srbije CEPS sproveo je istraživanje o navikama i potrebama građana u vezi sa reciklažom jednokratne ambalaže, i u njemu se došlo do nekih nedvosmislenih zaključaka.

Građani su ispitivani u vezi sa mogućnošću uvođenja različitih sistema reciklaže, između ostalog i depozitnog sistema. Upravo taj sistem, popularnije znan kao sistem „kaucije“, izazvao je najbolje reakcije ispitanika.

Taj sistem podrazumeva da potrošači prilikom kupovine pića u staklenoj ili aluminijumskoj ambalaži (konzervama) plaćaju dodatni iznos novca za samu ambalažu, a koji im se vraća kada predaju praznu ambalažu za recikliranje.

Čak 85 odsto ispitanika je mehanizam depozita doživelo kao dobar način da se podstakne reciklaža. Većina njih bi se opredelila za sistem koji je jednostavan i koji na jednom mestu obuhvata sve vrste jednokratne ambalaže, kao što su limenka, plastika, tetrapak i staklo.

- Od svih ispitanika koji su u okviru našeg istraživanja izabrali da bi često koristili sistem depozita veći broj živi u gradu, tačnije 61 odsto, dok su ispitanici koji žive u seoskim sredinama u većem broju neopredeljeni, njih je 21,4 odsto. Ovo ukazuje na potrebu da depozitni sistem ne treba da zavisi od veličine mesta stanovanja, već da treba da bude dostupan svima, bez obzira u kojoj sredini ili u kom delu Srbije žive. Zato i ne čudi podatak da ukupno 58,2 odsto ispitanika smatra da je važno da im ovakav sistem bude u blizini - istakla je Maja Anokić, predsednica CEPS-a.

Pažljivo sa „prelivanjem“ cene reciklaže

Uvođenje depozitnog sistema, kao uostalom i svakog drugog ekološkog sistema, postavlja pitanje „ko će to da plati“. Ovde se to pitanje postavlja kao ključno jer čak 40 odsto ispitanika kaže da bi, u slučaju da proizvod koji redovno kupuju poskupi kao posledica ulaska u sistem depozita, prestalo da ga kupuje.

I u Srba postoji „ekološka svest“

Potrošači širom sveta sve više traže istinski održivu ambalažu koja može beskonačno da se reciklira, naglašavajući da bi bili spremni da za nju plate više zbog pozitivnog uticaja koji ima na ekologiju. I blizu polovine ispitanika u Srbiji, tačnije 44,5 odsto njih je potvrdilo da bi bilo spremno da više plati proizvod koji je u ambalaži koja se lakše reciklira. Ovaj podatak jasno upućuje na svest o važnosti reciklaže na kojoj je potrebno kontinuirano raditi.
 

To je jedan od ključnih razloga zašto bi sistem depozita morao da bude jednako primenjen na svu jednokratnu ambalažu.

U protivnom, ambalaža koja se nalazi van depozitnog sistema, odnosno proizvodi na koje se ne plaća kaucija, mogli bi da postanu novi izbor potrošača, smatraju istraživači.

Blizu dve trećine ispitanika, njih 60,2 odsto je istaklo da smatraju logičnim da iznos depozita zavisi od vrste i veličine ambalaže.

Nešto više od polovine (55,3 odsto) ističe da bi se lako navikli na sistem u kome su zastupljeni različiti iznosi u odnosu na volumen ambalaže.

Animirati i stanovnike van gradova

Istraživanje je pokazalo da na polju edukacije i značaja reciklaže posebno treba animirati stanovnike ruralnih područja, kao i starosnu grupu od 41. do 65. godine. Nešto više od polovine ispitanika, njih 51,6 odsto, naglasilo je da im je važno da proizvođač na ambalaži jasno istakne mogućnost njenog recikliranja.

Iako većina ispitanika ističe da ima pozitivan stav prema reciklaži, nešto manje od polovine, njih 45,9 odsto, je izjavilo da se trudi da što više reciklira. Uočava se trend da potrošači smatraju reciklažu važnom temom i da su spremni da svojim ponašanjem doprinesu očuvanju životne sredine, ali da im je potrebna podrška kako bi znali načine na koje to mogu da rade i podsticaj u izgradnji i u očuvanju navika za recikliranjem.

Predstavljeni rezultati su ishod istraživanja koje je CEPS sproveo tokom septembra 2020. godine na uzorku ispitanika koji je obuhvatio Beograd, Vojvodinu, Centralnu, Zapadnu i Jugoistočnu Srbiju.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike