Ulaganja u Srbiju: Dve milijarde evra iz EU, Kina na petom mestu, Amerikanci tek nastupaju

21.09.2020

14:46 >> 14:54

0

Da li će i kako dolazak američke finansijske korporacije DFC promeniti listu najvećih stranih investitora u Srbiji

Ulaganja u Srbiju: Dve milijarde evra iz EU, Kina na petom mestu, Amerikanci tek nastupaju
Copyright Profimedia

Od dolaska moćne američke Međunarodne razvojne finansijske korporacije (DFC), koja danas otvara kancelariju u Beogradu, mnogo se očekuje. Pre svega da značajno podigne nivo investiranja američke privrede u Srbiju koja, kako pokazuju podaci Narodne banke Srbije, nije među prvih pet zemalja po visini ulaganja u 2019. godini, a ni ove godine.

Naime, kako su naveli za 24sedam u NBS, prošle godine su najveća strana ulaganja dolazila iz zemalja EU, tačnije 51,7 odsto ili skoro dve milijarde evra. Posmatrano pojedinačno po zemljama, u 2019. najveći priliv stranih direktnih investicija zabeležen je iz Holandije, i to 18,5 odsto. Na drugom mestu je, kako kažu u NBS, Rusija sa 17,9 odsto ulaganja, zatim Mađarska sa 12,3 odsto i Švajcarska, 11,7 odsto, a na petom mestu Kina, 8,4 odsto.

Prema podacima NBS, najviše stranih direktnih investicija stiglo iz Evropske unije;
Foto: 24sedam/Katarina Mihajlović

– Nakon rekordnog priliva stranih investicija u Srbiju u 2019. godini, koji je iznosio 3,8 milijardi evra, značajan priliv nastavljen je i u prvom polugodištu 2020. Prema podacima platnog bilansa, tokom šest meseci 2020. priliv stranih direktnih investicija iznosio je 1,48 milijardi evra. To je, iako za 473 miliona evra manje u odnosu na isti period prethodne rekordne godine, bilo više nego dovoljno za pokriće tekućeg deficita platnog bilansa – naglašavaju za 24sedam u NBS.

Rajić: Amerikanci ulažu u ljude i ideje

Tako je u prvom tromesečju 2020. najviše investicija u Srbiju stiglo iz zemalja EU, čak 67,3 odsto, pre svega iz Holandije i Nemačke.

– Značajno učešće imaju u tom periodu i investicije iz Azije, 15 odsto, uglavnom iz Kine i Japana, ali i iz Rusije i Velike Britanije – navodi NBS, i dodaje da je, uprkos pandemiji, priliv stranih investicija u Srbiju ostao snažan.
Da je dolazak Amerikanaca svakako dobra vest za Srbiju naglašava i Dragoljub Rajić, koordinator Mreže za poslovnu podršku.
– To je dobar signal za druge njihove privatne investicije i kompanije da ulažu u Srbiju, ali je dobro i za podizanje nivoa sigurnosti i stabilnosti naše zemlje. Dolazak američke korporacije je dobar i zato što će nam pomoći u oblastima koje kod nas nisu razvijene, kao što su investicioni fondovi za početnike u biznisu, razvoj malih i srednjih preduzeća ili inovacije – kaže Rajić za 24sedam.
Srbiji je, kako dodaje, potrebna veća količina novca, odnosno investicija, kako bi se pokrenuo veći rast privrede.
– Tako je, na primer, obrt privrede Slovenije četiri do pet puta veći nego Srbije, iako smo mi veća zemlja. Takođe, naša država je previše ostavila u javnom sektoru, ulaganja u infrastrukturu i ekologiju nisu dovoljna, sve ide sporo… Hrvatska je najvažnije saobraćajnice i puteve izgradila do 2006, 2007. godine – naglašava naš sagovornik.
On dodaje da je dolazak Amerikanaca pohvalan i zbog toga što oni pre svega ulažu u ljude i u dobre poslovne ideje i koncepte, i posebno vode računa o transparentnosti.
– Američka ulaganja u Srbiju više su bila zastupljena u prvom krugu nakon 2000. godine. Mi smo strateški davno imali tu šansu jer je još Zoran Đinđić pregovarao o tome sa njima. U međuvremenu su Amerikanci mnogo više uložili u okolne zemlje. Tako su ukupne američke investicije u Mađarsku skoro devet puta veće od novca uloženog u Srbiju – kaže Rajić.
Inače, od dolaska američkog DFC-a očekuju se, pre svega, velika ulaganja u infrastrukturne, odnosno saobraćajne projekte.

Zorana Mihajlović pregovara sa DFC o izgradnji puteva;
Tanjug/Rade Prelić

Ključna infrastruktura

Tako je, prema rečima potpredsednice Vlade Srbije Zorane Mihajlović, jedna od ključnih tema izgradnja auto-puteva i pruga za povezivanje Beograda i Prištine. Vrednost ovih investicija, kako je istakla, iznosi oko 3,7 milijardi evra.
Mihajlovićeva je objasnila da će sa američkom finansijskom korporacijom razgovarati o povezivanju sa Prištinom na ukupno četiri putna pravca u dužini od 267 kilometara. Kada je reč o železničkom povezivanju, predviđen projekat za razgovor je pruga Beograd – Niš u dužini od 240 kilometara.

S druge strane, do sada su strana ulaganja bila najviše usmerena u izvozno-orijentisana preduzeća u prerađivačkom sektoru i saobraćaju, čak oko 50 odsto.

– Slični trendovi su nastavljeni i prvom tromesečju 2020. Ulaganja su najvećim delom bila usmerena u razmenljive sektore, 56,2 odsto, pre svega u prerađivačkom sektoru i sektoru saobraćaja – ističu u NBS.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike