U Beogradu 600 evra, na Menhetnu 1.200: Šta se traži od nameštaja u svetu a šta kod kuće

11.11.2022

09:17

0

Autor: 24sedam/RTS

Na ovogodišnjem Sajmu nameštaja ima proizvođača iz regiona koji ne mogu da naprave toliko koliko kupci traže

U Beogradu 600 evra, na Menhetnu 1.200: Šta se traži od nameštaja u svetu a šta kod kuće
pexels-chait-goli-1918291 - Copyright Pexels

Izvoz srpskog nameštaja, uprkos globalnoj ekonomskoj krizi, beleži godišnji rast od gotovo šest odsto a od početka godine dostigao je vrednost od 500 miliona dolara. Tražnja je kod pojedinih proizvođača u Srbiji i regionu mnogo veća od mogućnosti proizvodnje, kažu izlagači Međunarodnog sajma nameštaja na Beogradskom sajmu.

Jedan od njih je „Moku nameštaj“ iz Doboja, koji svoju garnituru „Marina“ od orahovine i goveđe kože, nagrađenu za dizajn "Zlatnim ključem", u Beogradu prodaju za 600 evra, ali na Menhetnu za 1.200.

- Bili smo svesni šta naši ljudi rade već godinama i kakav kvalitet imamo i u samom dizajnu i u samom kvalitetu drveta, preradom izradom, ali zadnjih godina svi su se kitili našom slavom, Italijani, Danci. I onda je bilo 'zašto mi ne uzmemo moć i vratimo u naše ruke, ajde da mi to odradimo sami' - navodi Slobodan Todorović iz "Moku nameštaja" za RTS.

Iz ove firme kažu da i kada bi imali četiri puta veću proizvodnju, sve bi prodali.

Manufakturna proizvodnja je uvek bila na ceni ali ni industrijska proizvodnja nameštaja ne beleži pad, čak ni u Srbiji, gde je ranije bilo dosta problema u ovoj branši.

Manji obim, više para

Izvoz nameštaja od drveta u prvih osam meseci vredeo je 232 miliona dolara i povećan je osam i po odsto u odnosu na lane. U tonama je manji, ali je rast cena od 40 odsto nadomestio manji obim proizvodnje.

- Došlo je do totalnog poremećaja u snabdevanju repromaterijalima, zbog jednog, bukvalno rečeno, cenovnog ludila na tržištu. Što se tiče industrije nameštaja, sirovine i repromaterijali koji se koriste poskupeli su od 40 do 140, a pojedini materijali čak i 210 odsto, to se sve odrazilo na kalkulacije cena na cenu gotovog proizvoda - pojašnjava Slađan Disić iz "Simpa".

Drveta za nameštaj ima, ali meblovi i ostali repromaterijal mora da se uvozi.

Doduše, ovakav zamah u industriji nameštaja ne ogleda se u aktuelnoj sajamskoj ponudi, jer gro nameštaja se kupuje onlajn pa ni poseta Sajmu više nije hit kao što je nekada bila.

Oni koji su ipak došli na Sajam, uglavnom gledaju ono što je kvalitetnije i što mora „da se opipa“ - komade od masiva i garniture od finijeg štofa.

- Slika sajma ne odražava pravo stanje u drvnoj industriji. Nama je drvna industrija u suštini u rastu i nema nekih velikih promena što se tiče broja kompanija koje posluju. Isto je činjenica da mnoge firme sada nastupaju i okrenute su ka stranim kupcima, a mnoge su uložile mnogo u onlajn kupovinu - ističe prof. dr Jelena Matić sa Šumarskog fakulteta.

O cenama se može raspravljati, ali o ukusima ne vredi. Sajam protiče u odmeravanju snaga minimalističkih dizajnera čiji su komadi svedeni i jednostavni, i zanatskih proizvođača, koji neguju stil sa mnogo ručnog rada i rezbarija.

Ali, ono što im je zajedničko jeste da i jedni i drugi sve češće moraju kupcima da odgovore na ista pitanja – o tome odakle potiče građa, da li je ekološki dobijena, da li su boje prirodnog porekla, zaključuje RTS.

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike