Crni dani će potrajati: Nemcima inflacija sledeće godine još veća nego ove

12.09.2022 | 10:44

Nemačka će se suočiti sa recesijom i inflacijom, a IFO instutut je ponovo oborio prognozu rasta

Copyright Tanjug/Bernd von Jutrczenka/dpa via AP

Nemački Institut za ekonomska istraživanja IFO očekuje da će se Nemačka suočiti sa recesijom i inflacijom i smanjio je svoju prognozu ekonomskog rasta te zemlje, tako da za ovu godinu predviđa rast od samo 1,6 odsto.

IFO u narednoj godini predviđa smanjenje privrednog rasta za 0,3 odsto.

- Ulazimo u zimsku recesiju - kaže šef odeljenja za prognoze u IFO Timo Folmershauzer, saopštio je IFO.

Očekuje se da će inflacija ove godine u proseku iznositi 8,1 odsto, a sledeće 9,3 odsto.

- Smanjenje isporuke gasa iz Rusije tokom leta i usled toga drastično povećanje cena prave pustoš kada je reč o ekonomskom oporavku nakon korona virusa. Ne očekujemo povratak u normalu do 2024. godine, sa rastom od 1,8 odsto i inflacijom od 2,5 odsto - rekao je on.

Kako je navedeno, snabdevači energentima će značajno prilagođavati cene električne energije i gasa u svetlu visokih troškova nabavke, a posebno početkom 2023. godine.

To će povećati stopu inflacije na oko 11 odsto u prvom kvartalu.

Kao rezultat toga, realni prihodi domaćinstava će naglo pasti, a primetno i kupovna moć.
Treći vladin paket pomoći verovatno će donekle usporiti ovo opadanje, ali neće moći da ga nadoknadi, navode iz IFO-a.

- Gubitak kupovne moći meren padom realnih plata po glavi stanovnika, ove i sledeće godine za oko tri procenta, veći je nego u bilo kom trenutku otkada je sadašnji sistem nacionalnih računa uveden 1970. godine - dodaje Folmershauzer.

Sve crnje prognoze

U poredenju sa junom, IFO je značajno snizio prognozu rasta za 2023. za četiri procentna poena i naglo povećao prognozu inflacije za šest procentnih poena.

- Ovo su neobično velike promene u tako kratkom vremenskom periodu - dodao je Folmershauser.

Takođe, očekuje se da će porast cena postepeno slabiti tokom ostatka naredne godine.

Institut IFO pretpostavlja da će zimi biti dovoljno gasa i da bi cene energije zbog toga trebalo da prestanu da rastu. Ponovo bi trebalo da počnu da padaju najkasnije od proleća 2023. godine. U Institutu IFO ne očekuju ozbiljne efekte na tržište rada.

Navode da će se porast zaposlenosti samo privremeno usporiti.

Porast nezaposlenosti za 50.000 u narednoj godini uglavnom je posledica porasta broja nezaposlenih građana Ukrajine ovog leta, koji će se tek postepeno integrisati na tržište rada.

BONUS VIDEO

var player = new Clappr.Player({source: "https://media-24sedam.ott.solutions/media-24sedam/video_content/64c3d6126c143cbbdfa2636a/2022/09/01/64c4e9adb45738d81958c088/uhd/64c4e9adb45738d81958c088.mp4/playlist.m3u8",parentId:"#VMS_64c4e9adb45738d81958c088",poster:"https://cdn.brid.tv/live/partners/20325/snapshot/1094720_th_1662828908.jpg",playback: {preload: 'metadata',controls: false,playInline: true,recycleVideo: Clappr.Browser.isMobile,crossOrigin: 'anonymous',externalTracks: []}});

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam

Izvor: Tanjug