Evrozona pala 15 odsto: U Briselu ne znaju kada će se privreda pridići

25.10.2020

13:02 >> 15:07

0

Cela Unija, a prvenstveno 19 zemalja Evrozone, u 2020. godini beleže najveći ekonomski pad od Drugog svetskog rata

Evrozona pala 15 odsto: U Briselu ne znaju kada će se privreda pridići
Copyright Profimedia

 

Kao posedica krize izazvane pandemijom kovid19, zemlje koje koriste evro kao zajedničku valutu evro, u drugom kvartalu 2020. godine beleže pad BDP od gotovo 15 odsto u odnosu na isti period 2019. godine, objavila je Evropska agencija za statistiku.

Za isti period, pad BDP na nivou cele EU iznosi 14 procenata.

Izbegnuta kataklizma otpuštanja

Kada je reč o tržištu rada, u Evropskoj komisiji navode da se značajno manji broj radnih časova tokom trajanja pandemije nije pretvori u veliki broj nezaposlenih u EU. Za to svakako treba zahvaliti opsežnjim ekomomskim paketima pomoći vlada i ECB.

Pad BDP u Evrozoni prate i pad potrošnje u domacinstvima, smanjenje izvoza, kao i povečanje broja nezaposlenih.

U Evrostatu kažu da je u drugom kvartalu 2020. godine zabeležen najoštriji pad BDP i broja zaposlenih od početka sezonskog merenja 1995. godine.

Broj zaposlenih se u odnosu na početak 2020. godine godine smanjio za 2,9 odsto u Evrozoni, izdaci za potrošnju domaćinstava smanjili su se za oko 12,5 odsto, a  izvoz je pao za gotovo 19 odsto.

Italija „stiska zube“ do decembra, Španci čak do maja

Italijanski premijer Đuzepe Konte izjavio je danas da bi najavljena pooštrena ograničenja, uključujući prevremeno zatvaranje restorana i barova, trebalo da omoguće stavljanje epdiemije pod kontrolu. „Ali ako stisnemo zube tokom ovih mera, moći ćemo ponovo da dišemo u decembru”, kaže Konte dok njegov španski kolega, Pedro Sančez, traži od parlamentarnih saveznika da podrže produženje vanrednog stanja uvedenog danas do maja.

Evropska komisija je u svojoj poslednjoj ekonomskoj prognozi, iz jula 2020. godine, ocenila da je kriza Kovod19 pogodila evropsku ekonomiju više nego što je bilo ocekivano.

Predviđanja Evropske komisije su da će se BDP Evrozone u 2020. godini smanjiti za 8,7 procenta, a porasti za 6,1 odsto u 2021. godini.

Značajan ekonomski pad u 2020. godini očekivan je za Francusku, Italiju i španiju, dok se manji predviđa za Nemačku, Holandiju i Poljsku.

U Briselu, pored ocene da su izvesna ekonomska poboljšanja primecena krajem juna i početkom jula, upozorili na to da je put ka privrednom oporavku Evrozone, ali i celog, i dalje nesiguran zbog nepredvidivosti tok pandemije COVID19.

Samo da ne mora novo zaključavanje

Kao moguci novi „kamen spoticanja“ evropske privrede, koji će promenti sve dosadašnje brojke prognoze „na još gore“, u  Briselu upozoravaju na moguće ponovno uvođenje vanrednih mera i zatvaranja zbog novog talasa kovid19, čega smo uopravo svedoci širom EU.

Pixabay/Michal Jarmoluk

Da bi sanirala posledice panedemije, EU je u julu usvojila i najveći zajednički budžet u svojoj istoriji. Ukupan iznos budžeta za period 2021-2027 i novoosnovanog Fonda za opravak iznosi 1824 milijarde evra .

Srbija se odlično drži

Prema prognozama MMF i Svetske banke, privreda Srbije se odlično nosi sa posledicama pandemije. Svetska banka je pre nekoliko dana izašla sa procenom pada BDP-a od tri odsto, MMF je pre toga završio reviziju u kojoj je našao da će pad biti upola manji od toga, a srpski zvaninici iz vlade i centralne banke insistiraju da će pad biti jedna odsto, ako ga uopšte bude.

EU je dogovorila Fond za oporavak EU u iznosi 750 milijardi evra koji ce, po prvi put u istoriji EU, biti finasiran zajednickim zaduživanjem EU, putem obveznica, na svetskim tržištima kapitala sa rokom za otplatu pozajmice do kraj 2058. godine.

Već u oktobru, da bi zaštitila radna mesta i zadržala ljude na poslu, Evropska komisija izdala je uvodnu socijalnu obveznicu, u iznosu od 17 milijardi evra.

I dok većina gradana EU, njih 54 odsto, podržava mere koje EU uvodi u cilju ekonomskog oporavka, čak 39 odsto ispitanika kaže da je kriza izazvana kovid-19 već uticala na njihov lični dohodak, a dodatnih 27 odsto građana očekuje takav efekat u budućnosti.

Prema novom Evrobarometru, sprovedenom u julu i avgustu, 64 osto Evropljana misli da je ekonomska situacija loša, a 42 odsto da će se ekonomija njihove zemlje oporaviti od negativnih efekata izbijanja koronavirusa “2023. godine ili kasnije“.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Tanjug

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike