Država plaća porez: Subvencije za "prvu ligu“ inženjera i menadžera

18.06.2022

05:33

0

Šta nam donosi Uredba o kriterijumima za podsticaje zapošljavanju novonastanjenih ljudi u Srbiji i na koga se odnosi

Država plaća porez: Subvencije za "prvu ligu“ inženjera i menadžera
engineer-4941342_1920 - Copyright Pixabay

Poslednjih godinu ili dve u Srbiji su sve primetniji radnici koji u našu zemlju dolaze iz inostranstva, bilo da su to okolne zemlje ili prilično udaljene destinacije poput Indije ili Nepala.

To je mogao da primeti svako ko je prošao pored nekog od buljuka gradilišta po Beogradu i Srbiji na kojima dominiraju radnici kojima srpski nije maternji, ili ko je pročitao neki od tekstova u tabloidima u kojima se srpske gazde jadaju kako ne mogu ovde da nađu "nikoga ko hoće da radi“ (obično za minimalac), već moraju da uvoze radnike izdaleka. Sada bi struktura stranih radnika mogla da se promeni - nabolje.

Neophodni stručnjaci

Zakon ponude i tražnje je neumitan, ali da Srbija ne postane stecište samo nekvalifikovane radne snage iz siromašnih zemalja istoka, Vlada Srbije je ovih dana donela uredbu kojom se omogućava poslodavcima da u zemlju dovedu i nekoga ko zaista može da doprinese razvoju ovdašnje ekonomije. Bilo da je stranac ili domaći povratnik.

Dokumentom rogobatnog naziva „Uredba o kriterijumima za dodelu podsticaja poslodavcima koji zapošljavaju novonastanjena lica u Republici Srbiji“, firmama koje rade u Srbiji omogućava se da dobiju značajne subvencije za zapošljavanje visokostručnog kadra, koji inače ne mogu da nađu na našem tržištu.

-  Našoj privredi, posebno velikim kompanijama, neophodni su stručnjaci koji ovde ne mogu da se nađu, bilo da je reč o menadžerima raznih vrsta, finansijskim i IT stručnjacima, ili o inženjerima elektrotehnike, mašinstva… Oni su deficitarni, a da bi nekoga "iz prve lige" u inostranstvu doveli ovde morate dobro da ga platite. Uz pomoć države taj trošak može da bude mnogo manji, a s većim brojem iskusnih stručnjaka uvećava se i opšti nivo jedne privrede, tako da su svi na dobitku – kaže za 24sedam Miloš Turinski iz Infostuda, specijalizovanog portala za posredovanje u zapošljavanju.

Uslov za „strance“

Osnovni uslov da bi se prema Uredbi neko smatrao „strancem“, odnosno novonastanjenim, jeste da dve godine pre zasnivanja ugovora sa poslodavcem nije boravio u Srbiji više od 180 dana. Uz to, za takvog „stranca“, bez obzira na državljanstvo, važi subvencija samo ako je ugovor o radu na neodređeno vreme i sa punim radnim vremenom. Ali i plata je bitna, jer za subvenciju ona mora iznositi najmanje 300.000 dinara.

Država plaća porez i doprinose

A pomoć države u ovom slučaju svakako nije mala. Predviđeno je da se firmi „plati“, odnosno odbije do 70 odsto obračunatog i uplaćenog poreza na zarade za jedno ili više zaposlenih novonastanjenih ljudi.  A taj novac nije mali, jer minimalni iznos neto plate u ugovoru je 300.000 dinara, a poresko opterećenje zarade u Srbiji veće od 60 odsto.

Takođe, država će poslodavcu platiti i 100 odsto obračunatih i uplaćenih doprinosa za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje za zaposlene novonastanjene ljude.

Period u kome se mogu dobijati podsticaji je najviše 60 meseci, počev od 1. jula 2022. godine i zaključno sa 31. decembrom 2028. godine.

- Da bi se neko opredelio da se vrati ili prvi put dođe u Srbiju da radi, svakako mu treba ponuditi posebne uslove rada i dobru platu. Pritom, treba imati u vidu da „dobra plata nije ista u apsolutnom iznosu u, recimo, Nemačkoj, i ovde. Tamo su troškovi života i opšti porezi veći i sa 3.000 evra plate ovde bolje se živi nego sa 5.000 evra tamo – napominje Turinski.

Ko drži ljude „na određeno“...

Naravno, uz ovolike olakšice koje daje, država je s druge strane morala i da se osigura da neće biti zloupotreba.

Prvo, poznata praksa držanja velikog broja ljudi od ukupnog broja zaposlenih u nekoj firmi na povremenim i privremenim poslovima ovde loše „prolazi“.

Pravo na dodelu podsticaja ostvaruje samo poslodavac čiji je broj zaposlenih na neodređeno vreme i sa punim radnim vremenom na dan podnošenja prijave za dodelu podsticaja isti ili veći od broja zaposlenih na neodređeno vreme sa punim radnim vremenom na dan stupanja na snagu ove uredbe.

Pixabay
 

Drugo, poslodavac neće moći ni da „izvuče profit“ od ovih poreskih olakšica jer, na primer, ne može da isplaćuje dividende u periodu od podnošenja prve prijave i zaključno sa istekom kalendarske godine u kojoj primi poslednju isplatu podsticaja, osim dividende ili dobiti koja se isplaćuje iz dela dobiti koji je viši od iznosa koji je primljen na ime podsticaja.

Tačka povratka

Miloš Turinski podseća da se u Srbiji od 2019. godine realizuje program Vlade Srbije pod nazivom „Tačka povratka“, koji je podržao i Infostud.

- Već tada se uvidelo da Srbiji nedostaje visokoobrazovani kadar i da bi bilo dobro da se naši ljudi privuku da se vrate u zemlju i svojim iskustvom iz sveta doprinesu jačanju ekonomije. Tada je minimalna plata koju je morao da ponudi poslodavac, da bi mogao da učestvuje u programu, bila 150.000 dinara – priseća se Turinski.

Taj program cirkularne migracije „Tačka povratka“, koji je sprovodila istoimena organizacija, bio je popularan posebno tokom pandemije. Tada je na hiljade mladih ljudi iz dijaspore kontaktiralo s tom organizacijom povodom mogućnosti povratka u zemlju.

Sada se za to, ovakvim uredbama, dobijaju i bolje materijalne osnove, i za pojedince i za firme koje ih zapošljavaju.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike