Malo ih je i manje zarađuju od kolega: Položaj žena u nauci, tehnologiji i inženjerstvu
STEM sektor je takav da se radna mesta u njemu umnožavaju, a kada bi među zaposlenima bilo više žena, to bi napravilo pomak, poručuju u UNDP-u
Nauka, tehnologija, inženjerstvo i matematika su ključne oblasti u ekonomiji, ali žene su u ovim sektorima u podređenom položaju, izjavila je stalna predstavnica Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u Srbiji Frensis Pikap.
Ona je na panelu "Položaj žena u nauci, tehnologiji, inženjerstvu i matematici“ (STEM) na Kopaonik biznis forumu istakla da postoji jaz i na tržištu rada, što je, kako je navela, izraženo i u IT sektoru, gde je mnogo manje zaposlenih žena, a i njihova primanja su manja od primanja muškaraca.
Manji platni jaz
- STEM sektor je takav da se radna mesta u njemu umnožavaju, a kada bi među zaposlenima bilo više žena, to bi napravilo pomak, društva bi bila više jednaka a povećao bi se i bruto društveni proizvod - rekla je Frensis Pikap.
Istakla je da bi trebalo bolje odgovoriti na potrebe tržišta rada i da bi veće ukključivanje žena povećalo socijalnu bezbednost, smanjilo platni jaz i mogućnost siromaštva žena u starosti.
Pročitajte još:
- Neophodno je eliminisati stereotip da je STEM zabran muškaraca. Ako učimo decu da ovo pripada dečacima, žene će imati otpor prema ovome a ako ih učimo suprotno imaće uzore i biraće poslove u informatičkoj delatnosti - rekla je Frensis Pikap.
Navela je da UNDP, zajedno sa Vladom Srbije, organizuje prekvalifikacije žena za informatičke poslove i da je u početku odziv žena bio mali ali da su se kasnije prijavljivale u većem broju.
Mešani timovi bolji
Savetnica za bezbednost u klaudu u Majkrosoftu Jelena Bratić je navela da ova kompanija puno polaže na povećanje broja žena u njoj a posebno na tehničko-tehnoloskim pozicijama.
- Istraživanja govore da su mešani timovi bolji, inovativniji i da su oni gde je barem 30 odsto vodećeg ženskog kadra agilniji i profitabilniji - navela je Bratić.
Predstavnica Regionalne mreže u STEM na Zapadnom Balkanu Tatjana Kecojević je ukazala da se sve nove potrebe tržišta rada ne mogu pokriti formalnim obrazovanjem, već neformalnim i da bi u te obuke valjalo uključiti žene koje nemaju posao ili stagniraju u poslu.
Prema njenim rečima, tu bi i država mogla da pomogne tako što bi, između ostalog, podržala povezanost obrazovanja i prakse i obezbedila programe da se nezaposlene žene prekvalifikuju.
BONUS VIDEO:
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari