U Srbiji firme svih veličina „osuđene“ na banke
Država mora da napravi okvir sa raznovrsnijim izvorima finansiranja privrede, kažu iz PKS
Srbija, za razliku od većine evropskih zemalja, i dalje se isključivo oslanja na poslovne banke kao izvor finansiranja privrede, a da bi se privredni ambijent unapredio raznovrsnost ponude finansijskih instrumenata i izvora finansiranja mora da bude u vrhu prioriteta države.
To je istakla rukovodilac Centra za programe podrške privredi i mikro, malim i srednjim privrednim društvima Privredne komore Srbije Tamara Dunđerović dodajući da upravo predstavnici male privrede čine većinu privrednih subjekata u privredi i široko su raznolika.
U Srbiji pare, praktično, samo kod banaka
U strukturi finansijskog sektora Srbije, banke čine više od 92 odsto, dok je u Evropi, prema podacima Evropske komisije, učešće banaka u finansijskom sektoru 70 procenata.
– Posebnu pažnju treba posvetiti mogućnostima finansiranja uz uvažavanje specifičnih potreba različitih industrija, kao i značajnu razliku u finansiranju inovativnih i tehnološki naprednih MMSP, od onih koji su u tradicionalnim industrijama – kaže Dunđerović.
Osim veličine privrednih subjekata, kako je rekla, oni se razlikuju po starosti, fazi poslovnog razvoja, vrsti aktivnosti, obimu, dosegu, industrijskom sektoru…
Ta raznolikost, ističe, utiče i na različite finansijske potrebe, vrste finansiranja, iznose, trajanje, bezbednosne zahteve, režime otplate.
– Nekada je sve ove potrebe moguće zadovoljiti samo odgovarajućom kombinacijom instrumenata finansiranja – objašnjava Dunđerović.
Zbog toga, ističe, raznovrsnost ponude finansijskih instrumenata i izvora finansiranja mora da bude u vrhu prioriteta države, s ciljem da se unapredi privredni ambijent, a posebno je, kaže, važna u slučajevima kada centralno finansiranje privrede dolazi iz banaka.
– To se možda i najbolje vidi u raskoraku u mogućnosti finansiranja onih koji su završili sa početnom fazom poslovanja i imaju potrebu za finansiranjem naredne faze, fazu daljeg rasta, kao i mikro i malim i preduzećima – dodala je ona.
Ističe da je preporuka da se razmotri uvođenje fleksibilnijeg normativnog okvira i mogućnosti za poslovanje nebankarskih institucija.
Podseća da je PKS organizovala nekoliko stručnih skupova, a poslednji je održan 29. oktobra na kome su predstavnici mikrofinansijskih i nebankarskih institucija iz regiona, predstavili različite modele i uspešne primere finansiranja privrede, van bankarskog sistema.
Procena je da bi se, kaže Dunđerović, relaksiranjem finansijskog sistema otvorilo tržište i za socijalne investitore i da bi u Srbiju ušlo između 40 i 60 miliona evra direktnih investicija.
Takođe, važan doprinos je i saradnja sa međunarodnim finansijskim institucijama i kreiranje odgovarajućih garantnih šema za povoljno kreditiranje privrede, posebno malog biznisa.
Pročitajte još:
Privrednici navode da su glavne prepreke za dobijanje kredita komplikovane administrativne procedure i prijave za finansiranje, visoke kamatne stope neprilagođene realnim mogućnostima i potrebama, neprikladni i kratki rokovi otplate, neusklađenost između realne potražnje i dostupne ponude na tržištu…
Naime, sektor MMSPP čini više od 96 odsto svih aktivnih privrednih subjekata u Srbiji, odnosno 371.502 registrovanih privrednih subjekata, od čega 94 odsto čine mikro, mala preduzeća i preduzetnici.
U sektoru je angažovano oko dve trećine ukupnog broja zaposlenih, ostvaruje isto toliko ukupnog prometa u privredi i doprinosi sa 57,4 odsto bruto dodate vrednosti nefinansijskog sektora.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari