NBS povećala procenu rasta BDP Srbije u 2024.
Srpska centralna banka procenila je da će privredni rast ove godine biti veći nego što se o očekivalo u maju a da će inflacija padati nešto sporije
Privredni rast Srbije u prva tri tromesečja ove godine je nadmašio očekivanja Narodne banke Srbije i u centralnoj banci sada procenjuju da će godina biti završena sa rastom BDP od 3,8%, umesto 3,5%, koliko je procenjivano u maju, rečeno je danas na prezentaciji avgustovskog Izveštaja o inflaciji.
- Taj rast će, i prema procenama međunarodnih institucija, biti jedan od najvećih u regionu Centralne i istočne Evrope, a u naredne dve godine očekujemo rast na 4-5% - istakla je guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković.
Srpska centralna banka očekuje rast na osnovu veće domaće tražnje, veće zaposlenosti i rasta zarada, ali i povećane produktivnosti i većih investicija u osnovna sredstva.
Inflacija će padati, samo malo sporije
Što se tiče inflacije, ona je u julu povećana na 4,3%, ali u NBS kažu da je to privremni rast i da će inflacija nastaviti da pada. Procena je da će do kraja godine biti svedena na nivo od 4%.
Nakon smanjenja na 3,8% u junu, međugodišnja inflacija je u julu zabeležila rast na 4,3% usled serije jednokratnih poskupljenja (hleb, usluge slanja paketa, putarine) i povećanja cena pojedinih primarnih poljoprivrednih proizvoda na svetskom tržištu, koje su se odrazile i na rast cena pojedinih proizvoda i kod nas.
- Zbog činjenice da pomenuta poskupljenja ostaju u obračunu međugodišnje inflacije u narednoj godini dana, kao i usled većeg od očekivanog rasta domaće tražnje od početka godine, sada projektujemo da će inflacija nešto sporije opadati u narednom periodu. Prema našoj novoj centralnoj projekciji, inflacija će nastaviti da se kreće u granicama cilja i u naredne dve godine, što je vremenski horizont naše projekcije. Inflacija će najpre usporiti na oko 4% krajem ove godine, a zatim će se tokom naredne godine postepeno približiti centralnoj vrednosti cilja od 3% - rekla je Tabaković.
Ona je navela i da je prethodni period obeležio povratak inflacije u granice cilja i dalji pad inflacijskog očekivanja što je omogućilo da centralna banka započne ublažavanje monetarne politike.
Rast deviznih rezervi je dostigao 28,1 milijardu evra, a to je postignuto i namenskom emisijom akcija, ali i kupovinom evra radi stabilizacije kursa dinara, za šta je do današnjeg dana kupljeno 1,8 milijardi evra.
Guvernerka Tabaković je istakla da će monetarna politika ostati oprezna, iako su spoljni rizici inflacije manji, i da će se odluke voditi od sastanka do sastanka, na osnovu podataka o faktorima infalcije.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari