aktuelno

Kako raste paprika u digitalizovanom plasteniku: Vladimir i Ivan ne rade po savetima stručnjaka već imaju svoju metodu

01.08.2024

08:20

0

U oglednom plasteniku očekuju prinos od dva i po do tri kilograma paprike po stabljici, duplo više nego u ostalim

Kako raste paprika u digitalizovanom plasteniku: Vladimir i Ivan ne rade po savetima stručnjaka već imaju svoju metodu
Copyright Printscreen/RTS

Bespovratnu finansijsku pomoć za inovaciju, u iznosu od 20.000 franaka, od Vlade Švajcarske, a uz podršku naučno-tehnoloških parkova Srbije, dobili su početkom godine mladi preduzetnici iz Kruševca Vladimir Šutanovac i Ivan Stupljanin. Nekoliko meseci kasnije u Rasinskom okrugu vide se i prvi rezultati primene domaćeg smart sistema za automatizaciju poljoprivredne proizvodnje u oglednom plasteniku za proizvodnju paprike.

U ovom slučaju proizvođači se nisu oslanjali na iskustvo i savete poljoprivrednih stručnjaka, već na program koji, osim temperature, podataka o kiselosti i kvalitetu zemljišta, meri nivo još desetak važnih elemenata za proizvodnju paprike. Do parametra za proizvodnju se dolazi lako - klikom na aplikaciju mobilnog telefona.

- U svakom trenutku znam šta je potrebno. Da li je to fosfor, da li treba da se polije ili ima višak vlage, da li  je potreban kalijum, azot... Ovo nam je prvi probni plastenik, a planiramo da do kraja ove i sledeće godine isto to odradimo u sva 22 plastenika, kao i za otvoreno polje - kaže Nebojša Milošević, rukovodilac poljoprivrednog gazdinstva.

Kako raste paprika u digitalizovanom plasteniku: Vladimir i Ivan ne rade po savetima stručnjaka već imaju svoju metoduProfimedia
 

 

 

U oglednom plasteniku očekuju prinos od dva i po do tri kilograma paprike po stabljici, duplo više nego u ostalim.

- Treba da počnemo razvoj automatizacije, kako bi sve ovo što ljudi ručno rade moglo da bude automatski. Posle toga ćemo obezbediti i mini meteorološku stanicu, da bismo imali bolji prinos i da bismo mogli da predvidimo kad će kiša i ostale stvari - navodi Ivan Stupljanin.

Evidentne su i uštede u đubrivu, repromaterijalu. Nema rasipanja, a greške su svedene na minimum.

- Za iznos od od nekoliko hiljada evra čovek može da digitalizuje svoje poljoprivredno gazdinstvo, a da pritom dobije i subvenciju i refundaciju od države - kaže Vladimir Šutanovac.

Na pitanje koliko bi sve to koštalo ako bi se radilo s nekim drugim softverom koji nije domaći proizvod, kaže da bi to bilo pet-deset puta više.

Softver i moduli u ovom programu su univerzalni, a zamenom senzora on može da se primeni u drugim granama poljoprivrede, ali i u industriji.

Bonus video

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: RTS

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike