Krenula borba za minimalac: Hoćemo li konačno dobaciti do minimalne potrošačke korpe?

12.08.2021

05:39 >> 09:41

0

Pripremni razgovori poslodavaca i predstavnika zaposlenih su već počeli, a za manje od deset dana trebalo bi da saznamo hoće li se barem malo smanjiti siroma

Krenula borba za minimalac: Hoćemo li konačno dobaciti do minimalne potrošačke korpe?
Copyright Pixabay

Sredina je avgusta i u poslovnim krugovima uzavrela je atmosfera ne samo zbog nemilosrdnog letnjeg sunca… Kao i svake godine u ovo vreme krenula su da se lome koplja poslodavaca i sindikata oko toga za koliko će se povećati popularni “minimalac“.

Ovog puta, u sindikatima sa malo više optimizma gledaju na mogućnost da se konačno ostvari dogovor star nekoliko godina, da ljudi koji rade ceo mesec na kraju kući odnesu barem iznos potreban da se prehrani porodica.

Zoran Stojiljković; Tanjug/Strahinja Aćimović

– Prošlo je više od tri godine kako su se poslodavci, sindikati i vlada dogovorili da se 2020. minimalna zarada izjednači sa minimalnom potrošačkom korpom. Taj rok je prošao, a mi nismo ni blizu. Možda će ovog puta biti drugačije jer postoji pritisak javnosti da se minimalac razumnije poveća, a poslodavci i stručna javnost mogućnost za to vide u smanjenju poreskog opterećenja. Na kraju, bliže se i izbori – kaže za 24sedam Zoran Stojiljković, predsednik Ujedinjenih granskih sindikata “Nezavisnost“.

U Luksemburgu najniža zarada 2.202 evra

Prema podacima Eurostata, u januaru 2021. godine posle Bugarske (332 evra), najniže minimalce beleže Mađarska (442), Rumunija (458), Letonija (500), Hrvatska (563), Češka (579), Estonija (584), Poljska (614), Slovačka (623) i Litvanija (642). U pet zemalja, koje se nalaze većinom na jugu EU, minimalne zarade su se kretale od 700 do 1.100 evra, počev od Grčke (758), Portugalije (776), Malte (785), Slovenije (1.024) do Španije (1.108). Najveći minimalac u EU imaju građani zemalja na zapadu i severu Unije: Francuska (1.555 evra), Nemačka (1.614), Belgija (1.626), Holandija (1.685), Irska (1.724) i Luksemburg (2.202 evra).

Stojiljković ističe da su zahtevi sindikata za izjednačenjem minimalca i minimalne korpe i umereni i razumni.

– To ne bi dovelo do nekog značajnog smanjena siromaštva i socijalne raslojenosti u Srbiji, jer iznos minimalne potrošačke korpe ne obezbeđuje ni osnovnu egzistenciju za porodice 350.000 ljudi u Srbiji koji primaju minimalac, ali bi imalo simbolični značaj. Ne treba smetnuti s uma ni da je već i u regionu standard da minimalna zarada bude 60 odsto prosečne, što u Srbiji još nije slučaj – naglašava naš sagovornik.

Pola prosečne plate “minimum minimuma”

U 21 zemlji EU, koje zakonski određuje minimalac, iznos 50 odsto prosečne plate se smatra “minimumom minimuma”. U Srbiji je prosečna plata u aprilu, mesecu za koji postoji poslednji podatak o potrošačkoj korpi, bila oko 65.000 dinara neto (553 evra). Minimalac je oko 32.000 dinara (272 evra, tj. 49 odsto prosečne plate), a minimalna potrošačka korpa 39.000 dinara (332 evra).

Sindikati ukazuju i na to da, uprkos pogrešnom utisku javnosti da se minimalna potrošačka korpa zasniva na naučno dokazanom proračunu o najosnovnijim materijalnim potrebama porodice, metodologija izrade ne odražava civilizacijski minimum zadovoljenja ekonomskih i socijalnih potreba radnika. I to iz prostog razloga jer je ona zapravo statistička potrošnja 30 odsto najsiromašnijih građana Srbije.

Srbija na začelju: Minimalna zarada u Evropi. Ilustracija: Eurostat

Ističu da minimalna potrošačka korpa podrazumeva da tročlana porodica raspolaže sa tek 1.500 dinara za obrazovanje na godišnjem nivou, i sa 580 dinara za hranu na dnevnom nivou.

Savez samostalnih sindikata Srbije (SSSS) i Ujedinjeni granski sindikati “Nezavisnost” traže da se minimalna zarada poveća barem na 39.000 dinara ali zasad je “na stolu“ samo ponuda iz vlasti o 35.000 dinara.

Minimalna zarada u Srbiji još uvek ne pokriva potrošačku korpu; Profimedia

Ministar finansija Siniša Mali potvrdio je da će predlog Vlade Srbije biti da se minimalna zarada poveća za 9,4 odsto, na “više od 35.000 dinara“, koliko je predložio i predsednik Republike Aleksandar Vučić.

I poslodavci sada za veći minimalac, ali…

Poslodavci, koje u Socijalno-ekonomskom savetu predstavlja Unija poslodavaca Srbije, generalno su uvek protiv povećanja minimalca ali ovoga puta imaju fleksibilan stav. Na povećanje su spremni ako je ono “neutralno“, odnosno ako im država za iznos povećanja skine nešto od poreskih opterećenja zarada radnika.

– Poslodavci u Srbiji u izrazito većem broju nego do sada smatraju da ima osnova za povećanje minimalne cene rada, ali uz nužne uslove da bi rast zarada bio održiv, dugoročan i za preduzeća prihvatljiv – navode u Uniji poslodavaca Srbije.

Prema njihovoj anketi čak 63 odsto poslodavaca u sektoru malih i srednjih preduzeća smatra da je rast minimalne cene rada neophodan. Taj procenat je pretkrizne 2019. godine bio 46 odsto. Ali, saopštili su iz Unije, da bi se minimalac povećao država mora da smanji poreze i doprinose na zarade, poveća neoporeziv deo zarade i suzbije “rad na crno.

Pročitajte još:

Oni kao svoj usvajaju predlog poreske reforme koji je dao Fiskalni savet, i u kome se umesto povećanja neoporezive osnovice plate 18.300 na 19.300 dinara koliko sada nudi država, predlaže neoporezivih 26.000 dinara.

Prema informacijama Zorana Stojiljkovića, sednica SES je zakazana za 20. avgust, a od tog dana onda teče rok 30 dana da se usaglase stavovi o novom minimalcu.

U UGS “Nezavisnost“ se nadaju da će do dogovora sa poslodavcima doći, i da ovoga puta neće “presuditi“ Vlada Srbije jer u tom slučaju je “već viđeno“ povećanje na samo 35.000 dinara.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike