Trebalo bi da smo besni: Svetske banke peru pare mafijaša i tajkuna i - nikom ništa

27.09.2020

09:53 >> 09:56

0

Dva biliona sumnjivih dolara je verovatno oprano preko velikih banaka. I… nikom ništa, piše glavna urednica DW Manuela Kasper Kleridž.

Trebalo bi da smo besni: Svetske banke peru pare mafijaša i tajkuna i - nikom ništa
Copyright Profimedia

Prošlonedeljna vest o tome da su u tzv. FinCEN dosijeima 400 novinara širom sveta otkrilo da su brojne banke transferisale dva biliona dolara nejasnog porekla, izgelda, nikoga u svetu nije mnogo uzbudila.

A „nejasno poreklo“ zapravo znači da su verovatno mafijaši i kontroverzni oligarsi oprali prljave pare preko banaka.
– Besna sam. U kakvom to društvo mi živimo kada većina ljudi samo slegne ramenima na takvu vest. Gde su zahtevi za ostavkama šefova banaka? Umesto toga vidimo da je mnogima svejedno, u stilu: pa ionako se tu ništa ne može promeniti – piše u kolumni glavna urednica Dojče velea (DW) Manuela Kasper Kleridž.
U sumnjive poslove su upletene mnoge velike banke poput Dojčebanke, HSBC ili JP Morgana, dakle banke u kojima tekuće račune imaju i mnogi obični ljudi.
Te su banke okretale glavu, a sumnjive transakcije prijavljivale ili sa zakašnjenjem ili nikako.
– Te banke imaju problem sa shvatanjem morala – kaže Kleridž.
I narko-karteli koriste usluge ovih banaka. Pola miliona ljudi u svetu svake godine umre od posledica konzumiranja droga, ali karteli koji prave i rasturaju kokain i heroin čvrsto mogu da računaju na to da će komplikovanim transakcijama u jednom trenutku njihov novac postati čist. Pranje para funkcioniše jer sistem kontrole ne valja.
– Te uplate i isplate na kraju koštaju ljudskih života. Zato se ovo tiče nas svih. I zato nešto mora da se promeni – konstatuje urednica DW.
Ona upozorava da naš bankarski sistem nije više u skladu sa vremenom. U Sjedinjenim Državama postoji pravilo da banke moraju najkasnije kroz mesec dana da prijave sumnjive transakcije – ali se tog pravila niko ne pridržava. Novinarsko otkriće je pokazalo da banke sumnje na pranje novca u proseku prijavljuju posle bezmalo šest meseci. Malo je reći da sistem ne funkcioniše.
– Izgleda da banke baš ne hitaju da obezbede istražiteljima podatke svojih klijenata kako bi olakšale istragu. To mora da se promeni. Javni pritisak na banke mora da bude tako veliki da se osećaju primoranim da momentalno prijavljuju sumnjive pare. Pranje novca ne sme da postane poslovni model koji se toleriše. Slaba kontrola šteti ekonomiji i svima nama. Kriminalni tokovi novca moraju biti zaustavljeni jer, naposletku, radi se i o našim parama. Dakle, imamo dovoljno razloga da budemo besni – zaključuje Manuela Kasper Kleridž.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: DW

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike