Kolike su otpremnine u Srbiji: U „Fijatu“ su dobili 790 evra po godini, izračunajte koliko ćete vi imati

27.07.2022

05:35

0

Više od 1.200 zaposlenih koji su „višak“ u „Fijatu“ izborilo se za znatno veće otpremnine od prvobitno ponuđenih, a koliko bi mogao da pri odlasku iz firme očekuje "običan“ zaposleni...

Kolike su otpremnine u Srbiji: U „Fijatu“ su dobili 790 evra po godini, izračunajte koliko ćete vi imati
ilustracija - Copyright Profimedia

Radnici u „Fijat Krajsler automobilima“ u Kragujevcu uspeli su da se izbore za otpremnine od 790 evra po godini staža. To je mnogo više od 220 evra koje je pre "pobune“ i pregovora sa sindikatima (uz posredovanje države) prvobitno nudila uprava.

Suma od gotovo 800 evra po godini provedenoj kod poslodavca nedostižna je za veliku većinu zaposlenih koji mimo svoje volje napuštaju radno mesto u Srbiji. Takve su otpremnine mogli da dobiju samo u državnim kompanijama, dok su neki drugi „državni službenici“ dobili i manje.

Najveći iznos kod privatnika

Bolje nego danas radnici „Fijata“ prošli su samo radnici u EPS-u koji su, prema ranijim pisanjima medija, dobili 800-900 evra po godini radnog staža. Već radnici NIS-a, kada se taj gigant rešavao viška, iz firme su odlazili sa 560 evra po godini staža i jednu i po bruto zaradu pride.

Radnici u "Železnicama Srbije“ su morali da se zadovolje sa po 240 evra po godini staža, a prosvetari sa još manje – sa po 200 evra po godini.

Kao najveća otpremnina kod privatnih firmi u javnosti važi ona koju je isplatilo „Zdravlje Actavis“ iz Leskovca, 700 evra po godini staža, a legendarna je i ona koju je dao „Holcim“ kada se rešavao viška radne snage u cementari „Novi Popovac“.

Njihova ponuda je svojevremeno ocenjena kao najbolja u problematičnoj srpskoj privatizaciji. Toliko dobra da je 500 evra po godini staža umesto očekivanih 300 radnika uzelo više od 1.600, od ukupno 2.500 zaposlenih.

Kakvoj vi otpremnini možete da se nadate?

Gledanje „u tuđ novčanik“ ne pomaže mnogo kada ste u nezavidnoj situaciji da morate protiv svoje volje da napustite dotadašnju firmu. Zakon je tu jasan, kaže za 24sedam Melanija Petač, pravni stručnjak Saveza samostalnih sindikata Srbije.

- Po Zakonu o radu je regulisano da je otpremnina jedna trećina prosečne zarade po godini staža provedenoj kod poslednjeg poslodavca, kod kojeg je radnik proglašen tehnološkim viškom. Naglašavam da je po zakonu zarada definisana samo kao ono što znamo kao „bruto zaradu“. Ovakva otpremnina se obično nalazi u aktima poslodavca, Pravilniku o radu, u firmama gde nema sindikata. Tamo gde su ljudi ozbiljno sindikalno organizovani, imate i kolektivni ugovor gde su definisane veće otpremine, što zakon dozvoljava – napominje Petač.

S obzirom na to da je prosečna bruto plata u Srbiji 102.432 dinara (oko 870 evra), to bi značilo da ako ste kod poslednjeg poslodavca proveli pet godina, od njega kao tehnološki višak odlazite sa 290 evra po godini staža, odnosno oko 1.450 evra u džepu. I to je minimum, jer za tu trećinu računa se prosečna zarada u prethodna tri meseca, zajedno sa regresom, toplim obrokom i eventualnim nagradama i bonusima.

Ako ste od onih 300.000-350.000 ljudi koje poslodavci u Srbiji drže na minimalcu (oko 47.000 dinara bruto u 2022. godini) ili, što je gotovo jednako čest slučaj, tako samo prijavljuju Poreskoj, PIO i zdravstvenom fondu, onda otpremnina pada na nekih 666 evra. Petač kaže da je davanje otpremnine jedna od retkih situacija u kojima velika većina poslodavaca, više od 90 odsto, poštuje zakon i propisana prava radnika.

- Zakon je tu jasan i poslodavci bi gubili spor na sudu, pa se izbegavanjem obaveza u tom delu i ne bave. Specifično za otpremnine je i što se isplaćuju pre nego što odete iz firme, za razliku od poslednje plate i eventualnih dugovanja, za koja je rok isplate 30 dana od dana prestanka radnog odnosa – kaže Petač.

Otpremnine mora biti

Za otpremine je još bitno da radnik ne može da je se odrekne, i to proizilazi iz Člana 60. Ustava Republike Srbije koji određuje da svako ima pravo (između ostalog) „na pravnu zaštitu za slučaj prestanka radnog odnosa. Niko se tih prava ne može odreći“.

Prema tome, bilo kakav dogovor i ugovor poslodavca i zaposlenog kojim se zaposleni odriče ovog prava, ili prihvata manje od zakonski određenog (minimalnog) iznosa otpremnine, pravno ne važe.

A za kraj, ono što je u Srbiji najbitnije. Otpremninu mogu da dobiju samo stalno zaposleni, tj. oni sa ugovorom za rad na neodređeno vreme. Tu nije relevantan rad po ugovoru o delu ili po ugovoru o  privremenim i povremenim poslovima, a ljudi sa takvim ugovorima u Srbiji ima dosta.

Time pada u vodu i priča poslodavaca o tome da „ugovor za stalno“ više ne igra nikakvu ulogu i da u praksi i oni koji su na privremenom radu imaju prava kao zaposleni na neodređeno vreme. Zbog toga i ne čudi da isti ti zaposleni po ugovoru o delu ili po ugovoru o privremenim i povremenim poslovima nemaju pravo ni na sindikalno organizovanje. A time ni nikoga ko bi mogao da im obezbedi bilo kakvu otpremninu.

BONUS VIDEO:

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike