Lizing kuće „otpisale“ 2020: Sve nade uprte u početak sledeće godine

28.10.2020

06:26 >> 12:25

0

Opšta nesigurnost koju je donela epidemija ostavila je ozbiljnog traga na još neoporavljeno lizing tržište Srbije

Lizing kuće „otpisale“ 2020: Sve nade uprte u početak sledeće godine
Copyright Pixabay/Jay Lamping

Kada bolest i bojazan od toga šta bi ona mogla da učini pojedincu, firmi i ekonomiji generalno izviru iz svake pore društva, teško da je nekom stalo do nabavke automobila, kamiona ili traktora. Pa makar ona ne iziskivala klasično kreditno zaduženje, već nabavku na lizing.

Za razliku od bankarskog tržišta, na kome posao i u vreme krize održavaju ako ništa drugo ono (kratkoročne) keš pozajmice i dosad najniže kamatne stope, lizing nema taj manevarski prostor, i to se osetilo ove 2020. godine.

Kriza je inicijalno uticala na to da deo klijenata odustane od planiranih investicija, što se odrazili na to da tržište lizinga u 2020. ne beleži trend rasta kao u prethodnim godinama. Tokom juna, tržište je počelo postepeno da se oporavlja, ali daleko je od toga da je dobro, kažu, za 24sedam, u “S-lizingu”.

Moratorijum dobrodošao

Građani i privreda oberučke su prhvatili zastoj u otplati zaduženja, popularni “moratorijum”, koji su, uz banke, ponudile i lizing kuće. Odlaganje plaćanja na tri, pa na dva meseca, građani, poljoprivrednici, preduzetnici i privredna društva su prihvatili u velikom broju. Podaci “S-lizinga” kažu da je 80 odsto klijenata prihvatilo u provm talasu, a 60 odsto u drugom.

Od samog početka pandemije, deo klijenata je, kažu u ovoj kući, pažljivo posmatrao kako će se situacija dalje razvijati i na koje načine može uticati na njihovo poslovanje i finansijsku situaciju, te su se u uzdržavali od novih investicija.

– Tako je, na primer, u kamionskoj industriji, koja u značajnijoj meri koristi lizing, usled pandemije bio smanjen obim aktivnosti transporta ili su one bile potpuno pauzirane. U većoj meri su aktivnosti klijenata počele da se obnavljaju nakon prvog talasa pandemije, od kada se ponovo beleži solidan rast interesovanja za lizing. Slična situacija je i sa drugim vidovima finansiranja kupovine vozila – kažu iz “S-lizinga”.

Domaće lizing kuće trenutno mogu samo sa setom da gledaju na rezultate iz 2019. godine, koja se završila sa neto dobiti od 805 miliona dinara (6,8 miliona evra) i uz ukupnu bilansnu aktivu od 103 milijarde dinara (876 miliona evra), što je za 18,7 odsto više nego godinu ranije, podaci su Narodne banke Srbije

Koliko ko koristi lizing

Prema poslednjem izvšetaju NBS o tržištu, za poslednji kvartal 2019, finansijski lizing najviše se koristi za pribavlajnje teretnih vozila, minibusa i autobusa (39,9%), kao i na finansiranje putničkih vozila (36,5%). Sektori koji se najviše opredeljuju za lizing su saobraćaj, skladištenje, informisanje i komunikacije (27,7%), zatim trgovina (15,9%), a onda prerađivačke industrija, rudarstvo, snabdevanja vodom, električnom energijom, gasom i parom (14,1%), da bi poslednji veliki sektor bio građevinarstvo (11,7%).

A ni tada im nisu cvetale ruže, jer lizing tržište se veličinom još nije vratilo na nivo od pre prethodne krize 2007/’08. godine. U poslednjem kvartalu 2019. godine, u odnosu na isto razdoblje 2018, stopa prinosa na prosečnu aktivu (ROA) pala je sa 2,1 odsto na 1,15 odsto, a stopa prinosa na prosečan kapital (ROE) sa 17,5 odsto na 11,3 odsto.

Od 2020. godine, vidljivo je već sada, ne može se mnogo očekivati, kako u Srbiji, tako ni u Evropi i svetu. To se najbolje može videte prema podacima vodećeg evropskog tržišta, Nemačke. Broj registrovanih novih automobile tamo je u septembru, doduše, premašio broj iz istog meseca 2019. godine (za 8,4 odsto), što se prvi put desilo od početka pandemije.

Ali problem je u tome što je to “iskrivljena” statistika, jer su sami Nemci, iz Udruženja auto-industrije (VDA), upozorili da je do toga došlo zbog niske osnovice, jer je u septembru prošle godine bilo naglo smanjeno registrovanje vozilsa zbog stupanja na snagu strožih globalnih standarda o izduvnim gasovima (WLTP).

Ako ne ide u Nemačkoj…

Da se novi automobile nit kupuju nit registruju, vidi se i po tome što u Nemačkoj poskupljuju “polovnjaci”. Jednostavno, generalno je ponuda automobile manja, što će biti poseban problem za srpsko auto-tržište, gde su nova vozila još po ceni nepristupačna prosečnom građaninu.

To potvrđuje i domaća statistika, koja je zabeležila da su tokom drugog kvartala 2020. godine prvu srpsku registraciju dobila 35.073 putničkih vozila, od čega je 14,8 odsto do dve godine starosti (znači, kupljenih novih).

Prema evidenciji prvi put registrovanih teretnih vozila, u istom kvartalu registrovana su ukupno 5.064 teretna vozila, od čega je 28,9 odsto do dve godine starosti.

Prodaja novih automobila u Srbiji opala je za više od trećine, a polovnih za više od petine u prvoj polovini godine. Situacija se malo popravila u trećem kvartalu, ali je daleko od toga da se stiglo “do nule”.

Ova godina je tako, što se rasta tiče, “otpisana”, a šta mogu da očekuju od sledeće, u ovom trenutku ne znaju ni sami učesnici na tržištu.

– Prognoze daljeg razvoja situacije na tržištu u velikoj meri zavise upravo od daljeg razvoja situacije sa pandemijom i u ovom trenutku ih nije zahvalno davati. U slučaju da na početku sledeće godine situacija sa pandemijom bude povoljnija, možemo očekivati rast lizing tržišta – zaključuju u “S-lizingu”.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike