Digitalna imovina i u Srbiji: Dozvoliti investiranje kriptovalutama

18.11.2020

09:48 >> 10:26

0

U Srbiji je na javnoj raspravi Nacrt zakona o digitalnoj imovini koji otvara vrata za blokčejn inovacije

Digitalna imovina i u Srbiji: Dozvoliti investiranje kriptovalutama
Copyright Pixabay/Free-Photos

U Nacrtu zakona o digitalnoj imovini, koji je sredinom oktobra objavilo Ministarstvo finansija, cilj je da se dodatno podstakne razvoj i primena tehnologije blokčejna i u Srbiji, kao i inovativno finansiranje inovativnih projekata na domaćem tržištu.

Od zakona čije usvajanje se očekuje do kraja godine, digitalna zajendica u Srbiji očekuje otkloni pravna nesigurnost ali i pošalje signal da je Srbija zemlja u kojoj je prepoznata kriptoimovina i gde se njom može zakonito poslovati, kaže eKapiju Bojana Tomić Brkušanin, direktorka za pravne i regulativne poslove u „Inicijativi Digitalna Srbija“.

– Smatramo da je Nacrt u velikoj meri razvojan. Mi smo poslali svoje predloge, prevashodno za dalje pojednostavljenje i liberalizaciju u oblastima plaćanja kada je u pitanju devizno poslovanje, zatim procedurama identifikacije klijenta, unošenja uloga u kompanije u kriptovalutama – kaže Tomić Brkušanin.

Investicioni „kraudfanding“

Zakon o digitalnoj imovini je važan da bi mogli da se zaštite i investitori i kompanije i korisnici usluuga.

Nacrt zakona propisuje mogućnost investicionog „kradufandinga“ (crowdfunding) izdavanjem digitalnih tokena, ali i obveznica pod određenim uslovima, čime se otvara mogućnost razvoja alternativnog pristupa finansiranja startapa . Standardizuje se izdavanje korisničkih i investicionih tokena, propisuje postupak objavljivanja i reklamiranja „vajt pejpera“ (white paper), odnosno informacija koje moraju biti dostupne investitorima.

Kriptovalute neće postati pravi novac

Bojana Tomić Brkušanin kaže se ovim zakonom kriptovalute ne približavaju novcu, osnodno zakonskim sredstvima plaćanja.

Nacrt samo utvrđuje da kriptovalute, kao posebnu kategoriju digitalnih imovinskih prava, fizička i pravna lica mogu prihvatati kao sredstvo razmene, i da ih mogu kupovati, prodavati i razmenjivati.

– Na taj način, inovativna preduzeća u ranoj fazi razvoja mogu finansirati svoje projekte, investitori će dobiti zaštitu, a blokčejn firme mogu ponuditi IT rešenja u podlozi ovakvih projekata . Nakon zakona trebalo bi da slede i podsticajan poreski i računovodstveni okvir, podzakonska akta koja neće nametnuti dodatne obaveze i prepreke koje će obeshrabriti potencijalne pružaoce usluga i izdavaoce tokena – objašnjava Bojana Tomić Brkušanin.

Blokčejn nisu samo kriptovaute

Blokčejn tehnologiju je proslavio bitkoin ali suština je da je ona mnogo raznorsnija u primeni od samo toga da je podloga kriptovaluta.

Blokčejn je neprekinuti niz delova digitalnih informacijama, “blokova”, u necentralizovano bazi podataka. Jednom kada se deo informacije doda na kraj lanca, praktično je nemoguće vratiti se i promeniti sadržaj tog bloka, jer svaki novi blok je neraskidivo povezan sa onim posle njega.

Pročitajte još:

Stiže još para: Koliko novca od besplatnih akcija čeka građane na računima?

Preti nova kriza: Blokada budžeta EU odlaže i oporavak Zapadnog Balkana

Upravo zbog decentralizacije a lančane povezanosti može se koristiti za bezbedno čuvanje, beleženje i skladištenje najrazličitijih podataka, npr. o novčanim transakcijama, vlasništvu i razmeni imovine, lancu nabavke, glasanju, pa čak i načinu za čuvanje ličnih podataka .

Zbog toga je ov tehnologija našla je svoju praktičnu primenu pre svega u bankarstvu, ali može odlično da posluži i u, recimo, zdravstvu za sigurno čuvanje medicinske dokumentacije pacijenata ili u pravnim poslovima u svrhu evidentiranja vlasništva, kao i u prehrambenoj industriji, gde je korite za praćenje put i sigurnost hrane od poljoprivrednog gazdinstva do korisnika.

– Praktična primena blokčejna je proces koji je i dalje u toku, jer da biste određeni poslovni proces izmestili na blokčejn, potrebno je da se ispuni niz pretpostavki vezanih pre svega za obezbeđivanje mogućnosti digitalizacije celog procesa, usklađivanje sa svim primenjivim propisima koji nisu uzimali u obzir postojanje ove tehnologije, i tako dalje – zaključuje Bojana Tomić Brkušanin.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: eKapija

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike