Kvalitet imaju, ali za cenu treba više: Pčelari Prokuplja zajedno do profita

13.07.2021

17:27 >> 14:48

0

Pčelari Prokuplja udružili su više od 1.000 košnica i uz pomoć države, kroz PZ Umac, sad prave bolji med koji lakše plasiraju na tržište

Kvalitet imaju, ali za cenu treba više: Pčelari Prokuplja zajedno do profita
Copyright Zajedno kategoriju iznad: Pčelari iz Umca, Foto: AgroTV

Nakon što su se udružili, pčelari Prokuplja su na konkursu Ministarstva za lokalni ekonomski razvoj dobili sedam miliona dinara (oko 60.000 evra), bespovratno, za unapređene pčelarske proizvodnje. Pare su uložene u nabavku pet kontejnera, 250 košnica, novih pčelinjih društava ali i za prateću opremu, dok su svoj novac uložili u nabavku kamiona za transport kontejnera sa jedne ispaše na drugu.

Lakše i brže do kupaca

S tim su mogli da ispune i motiv zbog kog su se i 2017. godine udružili, kako su ispričali za Agro TV, da njihov med lakše i brže stigne do kupca, a da oni uz veće količine postignu i višu cenu.

Krenuli i u “eksperimente“

Pčelari iz “Umca“ su, u želji da prošire proizvodnju, krenuli i u “eksperimente“.

– Probali smo mešanje meda sa propolisom i polenom i dobili smo jedan veoma lep proizvod. Tu je i perga, a “pčelinji otrov“, koji se koristi u zdravstvene svrhe, je nešto što je još u magli ali i to planiramo da probamo jer je potražnja velika – najavljuje Čurčić.

– Imamo deset članova i od njih i kooperanata, sa kojima zajedno imamo više od 1.000 košnica. Samo udruženi možemo da postignemo nešto značajno i u prinosu meda, i pčelinjih proizvoda, kvalitetu i plasmanu – kaže Bojan Pršić, direktor Pčelarske zadruge “Umac“.

Zadrugar Ivan Đorđević kaže da bez pomoći države ne bi mogli da dođu do radijalne centrifuge sa 24 rama, kojom sada vrcaju med, duplikatora od 200 litara i druge neophodne opreme.

– Kada smo nabavili kamion i opremu mogli smo da promenimo i način na koji smo svi dotad pčelarili. Sa stacionarnog pčelarenja prešli smo na selidbe košnica na paše i za to je trebalo i više znanja i zalaganja. Tu je zadrugarstvo dalo još više efekta, jer ovo ne može niko sam da opsluži i završi posao. Sama selidba jednog kontejnera, koja se po pravilu radi noću, traje od nekoliko sati do čak deset sati – ističe Đorđević.

Ne može se protiv klime, pa…

A u komercijalnom pčelarstvu stacionarna proizvodnja meda je odavno prevaziđena. Samo seobom, a to pčelari Prokuplja rade sa bagremove paše, kao prve u godini, na livadsku i na kraju suncokretovu, mogu se postići povoljni ekonomski efekti.

Promenili tehnologiju: Kontejner kupljen uz subvencije, Foto: Agro TV

– Klimatske prilike se menjaju pa moramo i mi, jer na njih ne možemo da utičemo i moramo što bolje da iskoristimo paše koje su nam na raspolaganju. Samo pčelarenje “na točkovima“ može doneti profit –  naglašava Pršić.

A ni pronaći samu pašu nije više jednostavno.

– Ove godine je, recimo, bagrem izmrzao na više lokacija i morali smo dosta da se vozimo kolima i izviđamo pupoljke da vidimo gde ćemo postaviti košnice – dodaje Đorđević.

Uz rad na terenu, za savremeno pčelarstvo potrebno je usvajati nova znanja i prakse koje su dokazane u svetu.

Srboljub Čurčić kaže da su se za kontejnere od 52 mesta i košnice “farer“ opredelili upravo na osnovu međunarodnog iskustva.

“Selice”: Na tokovima pčele daju svoj maksimum, Foto: AgroTV

– To je jedan od savremenijih načina pčelarenja i lakša je manipulacija i brži prolećni razvoj nego kod tradicionalnog “dadan-blat“ sistema. Ali nije sve do tehnike i tehničke kulture, jer dobar pčelar mora poznavati i hemiju, fiziku, a naročito biologiju pčela – pojašnjava Čurčić.

Zadrugari iz “Umca“ koriste i druge savremene tehnike i tehnologije, pa tako imaju vage koje na mobilni telefon javljaju koliki je dnevni unos polena u referentnoj košnici u kontejneru, kolika je vlaga i temperatura… Tako se na vreme može reagovati ukoliko paša jenjava ili je potrebno povećati broj “tela“ za skladištenje u košnicama.

Pročitajte još

Pčelari iz Prokuplja, kako se vidi, čine sve što mogu i nadaju se da će posle veoma loše prošle godine, jedne od najgorih u poslednjoj deceniji, ova biti toliko dobra da barem malo nadoknade lanjske gubitke. Tome će, kažu, doprineti i pogon za proizvodnju Saveza pčelarskih organizacija Srbije u Rači, koji je već pokazao da kvalitetan med i u Srbiji može imati dobru cenu.

Njihov sledeći cilj je da krenu u sopstveno pakovanje meda i samostalno plasiranje na tržište, čak njegovo brendiranje i zaštitu geografskog porekla, a zatim i u izvoz.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Agro TV

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike