Poljoprivreda pod lupom: Spremne nove pandemije ako "gazimo" prirodu
Širenje čoveka na staništa životnka kroz intenzivnu poljoprivredu i drugu proizvodnju i neodrživu trgovinu ne samo da narušavaju prirodu već direktno ugr
Povećavanje kontakt između divljih životinja, stoke, patogena i ljudi, upozoravaju stručnjaci, može doneti nesagledive posledice za koje bi aktuelna pandemija korona virusa mogla da bude tek blaga naznaka.
Nekoliko meseci nakon izbijanja pandemije virusa SARS-CoV-2 objavljeno je istraživanje kalifornijskog univerziteta u Davisu gde su proučavali naučne radove o bolestima koje su do sada prelazile sa životinja na ljude. Tada su ustvrdili da bliski kontakt sa divljim životinjama kroz gubitak njihovog staništa, a onda i lov kao i trgovinu, povećava rizik od epidemije novih bolesti, piše Agroklub.
Kovid-19, virus koji je do sada uzrokovao ukupno više od 55 miliona bolesnih u svetu i 1,3 miliona mrtvih, možda će biti prevladan vakcina koja će, po svemu sudeći, relativno skoro da bude dostupna, ali to ne znači da se čovečanstvo spasilo.
Prevencija a ne tragična reakcija
Osim što ćemo još dugo osećati posledice, slične će pandemije postati sve češće, brže će se širiti, odnositi više života, a posledično, znatnije naštetiti ekonomijama nego što je to kovid-19, upozorava novi izveštaj o biološkoj raznovrsnosti i pandemijama 22 vodeća stručnjaka iz celog sveta.
Virusi na samo čekaju
Procenjuje se da još 1,7 miliona trenutno ‘neotkrivenih’ virusa postoji kod sisara i ptica – od kojih bi do 827.000 moglo imati sposobnost zaraze ljudi.
Sazvani od strane Međuvladine platforme za naučnu politiku o biološkoj raznovrsnosti i uslugama ekosistema (IPBES), stručnjaci se slažu da je izbegavanje ere pandemije moguće, ali da će to zahtevati seizmički pomak u pristupu problemu – s reakcije na prevenciju.
Upozoravaju kako je ovo najmanje šesta svetska zdravstvena pandemija od velike pandemije gripa 1918. godine, poznate i kao Španska groznica, pa iako svoje poreklo vuče od mikroba koje prenose životinje, kao sve do sada, nastanak ove najnovije u celosti je podstaknut ljudskim aktivnostima.
Masovna prenamena zemljišta iz šumskih u poljoprivredna i izlovljavanje glavni su „krivci“ za kovid-19.
– Iste ljudske aktivnosti koje pokreću klimatske promene i gubitak biološke raznovrsnosti podstiču i rizik od epidemije. Promene u načinu na koji koristimo zemlju,- širenje i intenzivna poljoprivreda, neodrživa trgovina, proizvodnja i potrošnja, narušavaju prirodu i povećavaju kontakt između divljih životinja, stoke, patogena i ljudi. Ovo je put do pandemije – ni malo nije optimističan Peter Dašak, zoolog i vođa istraživanja.
Pročitajte još:
Neustrašive žene srpskog biznisa: Zmajevi i u livnici i u IT-ju
Na red stigla i Petrohemija? Ozbiljna prilika i za Srbiju i za Rusiju
Šta stručnjaci preporučuju? Prevenciju, odnosno smanjenje aktivnosti kojima uništavamo bioraznovrsnost, a što je, podsetimo, deo Zelenog plana i jedna od strategija ZPP-a.
To bi, prema naučnicima, trebalo da smanji kontakt divljih životinja i stoke, a onda i ljudi pa tako sprečiti širenje novih bolesti.
Za razliku od prevencije, reakcija, poput mera javnog zdravstva i tehnoloških rešenja, posebno brzo kreiranih i distribuiranih vakcina i lekova su “spor i nesiguran put” koji sa sobom nosi ogromne troškove, ističu ovi stručnjaci.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari