Porodična ili "obična", bez zadruge mali ratar ne može

03.03.2021

06:51 >> 09:59

0

Zemljoradničke zadruge Kuljanska i Dumbrava različite su po organizaciji, ali rade u istom cilju a to je pomoć malom proizvođaču

Porodična ili "obična", bez zadruge mali ratar ne može
Copyright Foto: Promo/Agro TV

Kod dobrog broja srpskih poljoprivrednika razvijena je svest o potrebi udruživanja, koje se naslanja na dugu tradiciju zadruga u Srbiji. Zadruge su na našem podneblju poslovale sa različitim uspehom u raznim vremenima. Tako je i danas, a jedan od svetlih primera su zemljoradničke zadruge “Kuljanska“ i “Dumbrava“ u kojima zadrugari sa kooperantima prosperiraju zajedno i čine značajne privredne subjekte u svojoj sredini. Priču o njima objavila je nedavno Agro TV.

“Kuljanska“ iz Kule u Opštini Malo Crniće, nije iz talasa novih zadruga, koje su uspešno počele da rade po Srbiji u prethodnih nekoliko godina. Ova zadruga baštini tradiciju dugu više od jednog veka.

Veliki broj novih zadruga

U Srbiji trenutno radi, prema podacima Zadružnog saveza Srbije, 1.600 zemljoradničkih zadruga, od kojih je 650 osnovano u poslednje tri godine. Ministarstvo za regionalni razvoj je za revitalizaciju starih i osnivanje novih dalo milijardu dinara, a prošle godine je u budžetu bilo još dodatnih 600 miliona dinara za zadruge, dok će ove biti 500 miliona.

– Ubrajamo se među najstarije zadruge u Srbiji, prvi zapisi slove iz 1905. godine a onda je 1945. napravljena “nova“ zadruga koja radi i danas. Sve naše kooperante snabdevamo repromaterijalom i otkupljujemo višak – kaže za Agro TV Bogoljub Jevtić, direktor Zemljoradničke zadruge.

Zadruga okuplja više od 300 kooperanata iz Kule i okolnih sela i osnovni joj je posao da obezbedi repromaterijal za ratarsku proizvodnju i da otkupi sav tržišni višak.

– Jedan deo posla kreditiramo a drugi deo, ko hoće, plaća u gotovom novcu. Svima nudimo kvalitetno seme, hemiju, đubriva, koncentrate i smeše za to, a odnedavno imamo i poljoprivrednu apoteku – navodi Jevtić, inače jedan od petoro stalno zaposlenih u zadruzi.

Tu je i otkupno mesto za mleko, tako da su proizvođači i sa te strane pokriveni. Međutim, krava je u ovom kraju sve manje. Srećom, ima delatnosti koje se uvećavaju, pa Jevtić kaže da ima sve više voćara i zbog toga zadruga planira da u ovom kraju ove godine otvori i jednu hladnjaču. Zadruga se bavi i edukacijom poljoprivrednika.

Porodična zadruga, ali pouzdan partner za mnoge

“Dumbrava“ iz Vršca je nastala kao porodična zadruga septembra 2001. godine ali je i kao takva okupila značajan broj kooperanata.

– Imamo sedam zadrugara, a broj kooperanata je sa nekadašnjih gotovo 300 sveden na osamdesetak, usled toga što su neki mali proizvođači odustali od posla, a neki postali veliki i samostalni. Počeli smo s minimumom kapitala, ali sve što smo zarađivali ulagali smo u zadrugu, mašine i zemljište. Trgujemo kukuruzom, sojom i pšenicom po čitavoj Vojvodini, a već tri godine radimo i biljnu proizvodnju na 300 hektara u vlasništvu i zakupu – kaže za Agro TV vlasnik zadruge, inženjer agronomije, Budimir Kostić.

U “Dumbravi“ žele da dostignu nivo da obrađuju 600 hektara ali je, kako navode, problem da se nađe i zemlja za zakup, a kamoli kupovinu.

– Hteli bismo da nam dva sina i njihova deca ostanu na zemlji i dalje vode zadrugu. Uz njih su ostali stvarno dobri proizvođači, sa kojima nikada nismo imali problema sa naplatom – ističe Kostić.

Pročitajte još

Ratari u “Dumbravi“ mogu da nađu dobar repromaterijal, da skladište svoju robu i da je “realizuju“, odnosno prodaju.

– Mi moramo da se pohvalimo da imamo imidž zadruge koja sve plaća u danu, bez obzira na količinu robe – navodi Kostić.

Prepreke zadrugarstvu se ogledaju ne samo u disproporciji kapitala potencijalnih zadrugara, već i uvreženog sindroma “rogova u vreći“ ali i iskustva sa nekim zadrugama koje su propale a sa njima u stečaj i nepovrat otišle i obaveze prema kooperantima.

Da bi zadrugarima i zadrugama bilo bolje, kako kaže Jevtić, potrebna je i pomoć države aline samo “na rečima”, već u praksi.

– Država stalno kaže da će da pomogne, ali ne desi se to uvek. A bez zadruga mali proizvođači, koji drže do 50, 60 hektara, ne mogu da opstanu. Konkurisali smo za sredstva, pa ćemo videti – naglašava Jevtić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: Agro TV

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike