Proizvodnja zdravlja: Čajevi od lekovitog bilja kakvi se više ne prave
Ljubav iz detinjstva i znanje sa fakulteta dobar su spoj za svakoga lično, a kada se bavite lekovitim biljem, profitira i šira zajednica, pokazuje priča iz S
Ivana Čukanović, magistar farmacije iz Beograda je stručnjak i zaljubljenik u lekovito bilje koji se posvetio čuvanju i unapređivanju recepata za čajeve.
Ljubav prema lekovitom bilju pojavila se tokom studiranja na Farmaceutskom fakultetu u Beogradu, posle koga je odabrala da se dalje u životu bavi onim najlepšim u struci, lekovitim biljem, rekla je za Agro TV.
Spoj znanja i ljubavi daje odlične rezultate i Ivana već tri godine spravlja čajeve vrhunskog kvaliteta, na način starih apotekara, koji je redak na našem tržištu.
Sklonost ka bilju nasledila od babe a onda je na fakultetu gde su biljke baza nauke, uvidela koliku one imaju moć. Od 2016. je pokrenula proizvodnju u Srpskoj Crnji, mestu u Banatu na samoj granici sa Rumunijom, odakle sada dolaze čajevi za one najzahtevnije ljude koji vole da piju kvalitetan čaj, rinfuzni, spremljen na pravi način i da uživaju u njemu svakoga dana.
To što je posao pokrenula u maloj sredini ne smatra nedostatkom.
– To što je ta sredina mala može lako da bude prednost jer ovde ljudi lakše mogu da vam pomognu, Energija i zajednica koju poznajem iz detinjstva me je privukla ovde i radimo već tri godine – kaže Ivana.
Ideja joj je da se promoviše lekovito bilje i da se ono vrati u kuće ljudi, na mesto koje je zauzimalo kod naših starih a da se manje koriste one brzinske, instant stvari na koje smo svakodnevno navikli.
– Posebno u vreme kada nam prete nepoznate bolesti i virusi dobro je vratiti se onome što nas održava zdravima i leči najmanje šest hiljada godina – kaže Ivana.
Distributeri Ivaninih čajeva su apoteke a proizvodnja i pakovanje se obavlja ručno, da bi se zaštitila izvornost, kvalitet i lekovita svojstava čaja. Od ove godine, prvenstveno zbog izazova koje je donela korova epidemija, rade i sa distributerima koji imaju onlajn prodaju.
Samo domaće
Sirovinu nabavlja najviše na jugu Banata, u okolini Bavaništa a za ostalo trude se da sve što mogu nabave u našoj zemlji, od ambalaže i etikete do „čajšike“, kašičice za doziranje/oceđivanje napravljene od polipropilena, potpuno bezbednog polimera
– Na taj način se ispomažemo i pravimo velike veze Još smo tu negde na prelazu iz zanatskog rada i industrijske proizvodnje. Deo proizvodnje svakako mora da se radi ručno, jer sortiranje ne može da se poveri mašinama, ali one repetitivne poslove ćemo vremenom automatizovati. A ako budemo mogli, proizvodnju lekovitog bilja proširićemo i u našem ataru – kaže Ivana. a ako budemo mogli.
Imaju jednokomponentne čajeve ali i mešavine, kod kojih je zahtevnija proizvodnja jer zahtevaju poznavanje svojstava svake biljke i moguće slaganje ili neslaganje jedne s drugom jer „svi lekovi su ujedno i otrovi“. Tu postoje i standardi kao za hranu, HASAP i drugi koji sed moraju pratiti kako bi potrošač bio potpuno zaštićen.
Pročitajte još:
Saznajemo: Još nekoliko banaka smanjuje učešće za stambene kredite
Istražujemo: Zašto Srbija nema organsku proizvodnju hrane kad je potencijal ogroman
Čajevi su od krupno sečenog bilja a ne mlevenog, koje je lakše i za proizvodnju i transport ali je manje za 20 do 30 odsto manje kvalitetno zbog ubrzane oksidacije ili isparenja. Tu su pored uobičajenih kamilice, nane ili koprive i belog sleza, i čajne mešavine poput koprive sa kupinom i aronijom za jačanje krvne slike, ili uve sa malinom i borovnicom za one koji kubure sa urinarnim infekcijama.
Pored čajeva rade i eterična ulja i sredstva za aromaterapiju kao što su „aj relejks“ jastučići za opuštanje očiju, recimo nakon dugotrajnog gledanja u monitor.
– Za početak je potrebna ljubav i ideja, ali ništa ne može opstati bez podrške lokalne i šire zajednice. Ako jedan proizvođač čajeva uspe samim time šire tržište imaju i proizvođači bilja, ambalaže, trgovina… – zaključuje Ivana za Agro TV.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari