Evropljani znaju šta je srpski šipak - i veoma ga cene

16.09.2020

19:59 >> 21:04

0

Za organsku proizvodnju šipka veoma zainteresovani kupci iz Evrope, jer su crveni plodovi divlje ruže sa našeg podneblja tri puta boljeg kvaliteta po sadrža

Evropljani znaju šta je srpski šipak - i veoma ga cene
Copyright Profimedia

Dok se drugi vojvođanski paori bave žetvom industrijskog bilja Karolj Fekete iz Novog Kneževca ovih dana bere plodove divlje ruže.

Za razliku od većine vojvođanskih paora koji ovih dana obavljaju žetvu suncokreta i soje, ili počinju berbu kukuruza, grožđa, jabuka i drugog voća, šezdesetdevetogodišnji agronom Karolj Fekete iz Novog Kneževca na svojoj plantaži kod naselja Filić, posvećen je berbi šipaka ili šipuraka, plodova divlje ruže!
Reč je o organskoj proizvodnji šipaka, za koju su veoma zainteresovani kupci iz Evrope, jer su crveni plodovi divlje ruže sa našeg podneblja tri puta boljeg kvaliteta po sadržaju aktivnih materija od šipaka iz Čilea, daleke zemlje koja je najveći proizvođač na svetu, piše novosadski “Dnevnik”.

Plodovi bogati vitaminima

Karolj Fekete je prethodnih godina zasnovao plantažu divljih ruža na 50 hektara i ona je zasigurno jedna od najvećih u Srbiji i okruženju, plodovi su počeli da pristižu lane, a i ove godine berba šipaka se obavlja na površini od 12,5 hektara, dok se na preostalim površinama plodovi očekuju narednih godina, jer su u pitanju mladi zasadi.
Plodovi divlje ruže bogati su vitaminom C i pektinima, što traži prehrambena i farmaceutska industrija.
Početno ulaganje po hektaru najveće je u prvoj godini, oko 1.000 evra, što obuhvata pripremu, nabavku 3.000 sadnica i njihovo sađenje, a narednih godina, je to manje, oko 500 evra po hektaru godišnje, pa tako tek četvrte godine kada divlje ruže dospeju na rod, prvi prinos otprilike vraća uloženo.

Prinos tona po hektaru

Prinos plodova divlje ruže iz ove berbe je oko tonu po hektaru, ali kada zasad dospe na pun rod po hektaru rađa četiri do pet tona i tada daje prave efekte.
Fekete na svom gazdinstvu ne namerava da povećava zasade, jer kaže da je za jedno gazdinstvo sasvim dovoljna površina od 50 hektara, što uz raspolaganje sa mehanizacijom može jedna porodica da opslužuje i uradi bez problema. Međutim, od prerađivača iz EU, čiji je partner u poslu, ima zadatak da organizuje proizvodnju divlje ruže u Srbiji, jer imaju potrebe za šipurkom sa oko 1.000 hektara.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Izvor: dnevnik.rs

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike