Hoće li vinski Otvoreni Balkan pomoći i srpskoj rakiji: Ne smemo čekati sledeći sajam

06.09.2022

17:35

0

Sajam „Vinska vizija Otvoreni Balkan“ iskoristili su za uspešnu prezentaciju i proizvođači rakije ali da li je to dovoljno da se srpska „šljiva“, „loza“ ili „dunja“ nametne kupcima u Evropi i svetu

Hoće li vinski Otvoreni Balkan pomoći i srpskoj rakiji: Ne smemo čekati sledeći sajam
rakija vino izvoz - Copyright 24sedam/Danilo Krša/Goran Sivački Pixabay Profimedia

Sajam „Vinska vizija Otvoreni Balkan“, koja je održana prošle nedelje u Beogradu okupila je impresivan broj izlagača, vinarija i destilerija iz velikog broja zemalja sveta iako je fokus bio na povezivanju i prezentaciji ponude regiona.

Taj pre svega vinski i vinarski događaj dobro su iskoristili i proizvođači žestokih pića u Srbiji, da se predstave i pokušaju da nametnu srpsku voćnu rakiju kao ravnopravan proizvod viskiju, konjaku ili votki, kaže za 24sedam Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju i prehrambenu industriju u Privrednoj komori Srbije.

- Proizvođači rakija su iskoristili priliku i na primarno vinskom sajmu pokazali vrhunski kvalitet svojih proizvoda. Iako imamo kvalitet to nije dovoljno za izvoz. To je piće koje je malo poznato u svetu a cenovno je u istom rangu jer je tehnologija proizvodnje iz voća komplikovanija skuplja, pa je potrebno mnogo truda i znanja da se kupci ubede da probaju a posle to i plaćaju kao „svoj“ viski, džin, konjak ili votku.  – objašnjava Bogunović.

U 400 izlagača iz 22 zemlje sveta, od čega oko 250 vinarija, našlo se i 40 domaćih destilerija, a među njima našla se i destilerija „Braća Tomašević“ iz Prijepolja. I to ne samo „našla“ već i sa sajma odnela dve medalje za svoje rakije „ognjena“. Suvlasnik Vukosav Tomašević za 24sedam kaže da je impresioniran organizacijom, sadržajem i kvalitetom sajma.

- Do sada su nas organizatori sajmova u Srbiji ubeđivali da od toga kako su ogranizovali ne može bolje. Sada se pokazalo da, kada se hoće i kada iza toga stane država, da ipak može bolje. I ne samo bolje nego, po oceni svih koji su posećivali i sajmove u Evropi, nego na svetskom nivou. To nam je podstrek ali i dokaz da država može da pomogne i u promociji rakije. A ako bi naša rakija izašla u svet bilo bi dobro i proizvođačima, i potrošačima ali i samoj državi – kaže Tomašević.

Međutim, pre nego što država istupi da se promovišemo u inostranstvu, ukazuje Tomašević, trebalo bi još da se počisti u sopstvenom dvorištu.

- Pojavile su se nove destilerije, tržište je naraslo na više od 800 registrovanih firmi među kojima je sada već 150 do 200 ozbiljnih proizvođača koji su primetno podigli kvalitet. Ali, siva zona je i dalje velika i država tu gubi godišnje 200 do 250 miliona evra prihoda od poreza i akciza a potrošači rizikuju zdravlje. Imamo lažno deklarisanje rakije koja nije destilat voća već mešavina industrijskog alkohola i aroma. Inspekcija se poziva na manjak ljudi i sredstava ali kako više nema velike prodaje na crno benzina, kafe ili cigareta rakije ima – ukazuje Vukosav Tomašević.

Kada država stvarno zalegne...

Državna promocija specifičnih domaćih proizvoda u inostranstvu nije neuobičajena u svetu. Poznati su primeri globalnih kampanja kakve su za svoje, recimo, nacionalne voćke imali Ruanda za svoj avokado u „pešen fruit“, ili Turska za svoj „turski citrus“ ili sama EU za svoje jabuke (2019-2022, budžet 4,4 miliona evra).

Šampioni sajma

Na sajmu u Beogradu sedmočlani žiri najboljih srpskih eksperata za rakiju degustirao je ukupno 47 uzoraka. Među njima je kao najbolja rakija od šljive proglašena šljivovica destilerije „Eko Tehnolodži“ iz Valjeva, druga je bila “ognjena” „Braće Tomašević“ (ujedno i treća u generalnom plasmanu rakija), dok je treća pozicija pripala rakiji “Podruma pića Tim”.
“Ognjena” rakija od jabuke trijumfovala je kao najbolja rakija sajma, ispred travarica destilerije “Zavet” iz Кragujevca i šet godina starog vinjaka kruševačkog “Rubina”.
 

- Sada se distilerije na sajmovima promovišu o svom trošku, ali to neće dati željeni proboj za sam pojam srpske rakije, kao alkoholnog pića od voća, u svetu. Za ovakvu rakiju znamo mi na Balkanu i u delu srednje Evrope. Čak i za 99 odsto Rusa je potpuni šok kad čuju da se rakija pravi od voća a ne od krompira ili žita, kao votka i viski. Dok država ne stane novcem i marketingom iza toga, neće biti ni uspeha za nas ali ni prihoda od poreza i izvoza za njen budžet – objašnjava Tomašević.

Država već radi na tome ali je sada to potrebno da se „skalira“ na viši nivo. Aleksandar Bogunović iz PKS podseća da se promocije rakije po svetskim sajmovima već rade.

- Nije ovo prva, jer pre tri godine smo sa Razvojnom agencijom Srbije počeli da na sajmove uz vinare vodimo i proizvođače rakije. Recimo, izlagali su na „Pro vajn“ u Diseldorfu, Šangaju… Poslednji put to je bilo na veoma uspešnom predstavljanju Srbije na „Vorld ekspo“ u Dubaiju u martu ove godine. Sada treba više raditi na posebnom predstavljanju destilerija na specijalizovanim manifestacijama, gde dolaze distributeri i predstavnici horeka sektora – napominje Bogunović.

Tanjug/Miloš Milivojević
 

Dok se to ne desi, i država više „ne zalegne“ na marketingu i promociji onog što je u Srbiji kvalitetno a po čemu bi mogla da bude prepoznatljiva u svetu, izvoz alkoholnih pića će i dalje biti na nivou od samo 11 miliona dolara godišnje, od čega na „ostala destilovana alkoholna pića“ (a da nisu vinski destilat) otpada svega 14 miliona dolara u 2021. godini (0,06 odsto ukupnog izvoza).

To jeste godišnji rast od 20 odsto ali je daleko od izvoza viskija Škotske, koja od toga napravi 4,4 milijarde dolara svake godine (1,1 odsto izvoza Velike Britanije).

BONUS VIDEO

https://24sedam.rs/biznis/privreda/101626/viski-vs-rakija-skoc-nasoj-sljivovici-nije-ni-do-kolena-ali-onda-je-i-cena-malo-drugacija/vest

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike