Uzgajivači jabuka trljaju ruke, a proizvođači suve šljive muku muče

22.10.2020

05:33 >> 14:58

0

Proizvođači jabuka očekuju dobar rod i dobru izvoznu cenu, čemu se ne mogu nadati njihove kolege koje gaje šljivu

Uzgajivači jabuka trljaju ruke, a proizvođači suve šljive muku muče
Copyright Pixabay/TheUjulala

U Srbiji se trenutno završava berba jabuka kada su u pitanju sorte fudži i greni smit, a očekuje se početak berbe dve klupske sorte – pink lejdi i krimson snou. Proizvođači jabuka trljaju ruke, jer očekuju dobar rod i dobru izvoznu cenu, čemu se ne mogu nadati njihove kolege koje uzgajaju šljivu, pogotovo oni koji se bave proizvodnjom sušenih šljiva.

Srpsku jabuku vole i Rusi i Evropljani

Iz Srbije se sada jabuke izvoze u 39 zemalja, najviše u zemlje Evrope, ali i u po pet zemalja na Bliskom i Dalekom istoku, kao i u tri afričke zemlje.

Prema podacima Asocijacije, od avgusta 2019. do juna 2020. iz Srbije je na tržište Rusije otišlo 144.000 tona jabuka, na Bliski istok 7.500 tona, a nisu zanemarljive ni količine namenjene za relativno novo tržište Velike Britanije – 4.500 tona, ili Italije, gde je završilo 1.000 tona jabuka.

U Srbiji se očekuje sličan prinos jabuka kao i prošle godine – oko 500.000 tona, kaže za 24sedam Gojko Zagorac, predsednik Asocijacije proizvođača „Serbia Does Apples“.

– Rani prolećni mrazevi su napravili određena oštećenja u voćnjacima u pojedinim delovima Vojvodine, ali to neće bitno uticati na volumen i kvalitet jabuka – kaže Zagorac.

Što se tiče cene i tražnje, ova sezona bi trebalo da bude slična prethodnoj. Bar takve su projekcije koje je WAPA, Svetska asocijacija za jabuku i krušku, iznela početkom avgusta, kao i informacije koje je srpska asocijacija dobila od velikih proizvođača iz pojedinih evropskih država.

– Zaključak je da će proizvođači jabuka sigurno biti zadovoljni na kraju sezone – kaže sa Zagorac.

Kada je u pitanju izvoz srpskih jabuka, tržište Rusije će i dalje biti primarno tržište na koje ćemo izvoziti, ali i tu se sitaucija polako menja.

Pixabay/Iris Hamelman

– Činjenica je da je u poslednjih nekoliko godina urađena dobra diversifikacija tržišta jabuke, pa će ozbiljnije učešće imati i tržišta kao što su Velika Britanija, Bliski i Daleki Istok i na kraju Indija, kao novo tržište koje ima ogroman potencijal – kaže predsednik Asocijacije proizvođača.

Muke sa „srpskim ponosom“

U Srbiji je poljoprivreda uvek bila važna, ali se sama zemlja nekada smatrala „zemljom šljive“. I o toj šljivi se govorilo s ponosom, ne samo zbog šljivovice.

Kad se ima para: Uz suvu šljivu olimpijci i kuvari

A kolika je pomoć države proizvođačima po svetu, Aleksandar Jovanović ilustruje podacima da, recimo, u SAD proizvođači svake godine u poslednje četiri decenije dobiju tri miliona dolara samo za marketinšku promociju suvih šljiva. Onda im nije problem da njihovu suvu šljivu kao zdravu hranu reklamiraju njihovi olimpijci. Pare i pomoć svuda po svetu za svoj proboj dobijaju i Čileanci – za istraživanje tržišta, promocije…, kao kuvare koji će da smišljaju nova jela sa šljivom.

A danas upravo proizvođači šljive muku muče sa svojim proizvodom, koji se, inače, u javnosti povremeno predstavlja i kao potencijalni izvozni adut Srbije.

Izvoz ovog voća, bar u sušenom obliku koji bi trebalo da je najisplativiji, stagnira i kreće se oko 3.500 tona, što nije ni deset odsto onoga što rodi u Srbiji. Izvoznim poslom se ozbiljno bavi svega desetak proizvođača, koji doguraju do 6,7 miliona evra vrednog izvoza – kaže, za 24 sedam, Aleksandar Jovanović, predstavnik udruženja proizvođača suve šljive„ Serbiaprunes“.

– Čile, SAD i Argentina su danas ogromni proizvođači, da ne pominjemo Francusku, čija je šljiva skupa, pa nam nije konkurencija. Čile nas je pritom po svemu pretekao, i po kvalitetu i po količinama, tako da nam ostaje tržište okolnih zemalja i tržište Rusije, gde je uvoz prepolovljen – oko 550 tona – kaže Jovanović.

On kaže da je donekle kao izvozna destinacija zanimljiva i Turska, ali tu postoji tarifna kvota od 400 tona, koja se relativno brzo ispuni, a posle nje je zbog carina izvoz neisplativ.

– Ne možemo mi da se sa našim stenlejem nosimo sa aženkom koju plasiraju najveći svetski „igrači“. Kod nas je za kilogram sušene šljive potrebno četiri kilograma sveže, a kod njih samo tri. Pritom, da imamo samo deset odsto pomoći koju oni dobijaju od svojih država, gde bi nam kraj bio… – kaže Jovanović.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike