Neobični farmer na Zlatiboru: Kuće u tjudorskom stilu a na imanju i helidrom (FOTO/VIDEO)

06.03.2022

18:22

0

Nadomak Požege, podno Zlatibora može se videti neobična farma jednog od lokalnih rekordera u proizvodnji mleka

Neobični farmer na Zlatiboru: Kuće u tjudorskom stilu a na imanju i helidrom (FOTO/VIDEO)
srpski domacin - 103 - gorobilje, opština požega, todor tomić, mlečno govedarstvo - 27.01.2022.00_01_02_05.Still001 - Copyright Screenshot:AgroTV

Seosko imanje Todora Tomića u zlatiborskom selu Gorobilje nadomak Požege na prvi pogled lako bi se moglo zameniti za neko u Engleskoj. Kuća i ekonomski objekti tjudorskog stila mesto su gde Todor ostvaruje šampionske rezultate u mlekarstvu.

Todor je engleski stil domaćinstva preuzeo od brata čija je kuća u blizini, a na imanju imaju i i helikopter i helidrom.

- Brat je oduvek bio zaljubljenik u helikoptere pa kad je nabavio jedan, morali smo da napravimo i helidrom – objašnjava za AgroTV ovaj neobičan objekat na imaju Todor.

A helidrom na imanju najmanje je sa čime se može pohvaliti ovaj zlatiborski farmer. Todor je rekorder koji dnevno dobije više od 1.000 litara mleka na dan i koji ima više od 100 grla simentalki. Ali, kaže, i pored značajnih rezultata i dalje se bori za opstanak.

- U poslednjih godinu i po dana borimo se za opstanak iako nemamo kredita koje treba vraćati. Pokušaćemo da istrajemo još godinu, nadamo se boljim vremenima ali ako ne dođu više ni seljaci nisu takvi da misle da moraju da prave mleko i po cenu gubitka.

Prodaće zemlju, kupiti stan u Beogradu i dati ga pod kiriju, ko i svi drugi – „preti“ Todor Tomić.

Bez asfalta nema živog sela

Četiri generacije su u kući, od Todorove majke, supruge i tri kćerke, i jedne unuke, a povremeno se sa Sirogojna na nekoliko dana spusti i baka od devedeset godina.
Danas se na selu živi mnogo bolje nego kada je on bio mlađi. Sada se od Beograda do Požege stigne za dva sata autoputem a nekada je on morao da vodi decu na rolanje automobilom do grada ili bar prvog asfalta.

Biće šteta ako se to desi jer Todor je čvrsto rešio da nastavi pradedovo i dedino uspešno bavljenje poljoprivredom, ozbiljno narušeno nacionalizacijom posle Drugog svetskog rata.

Počeo je s tri hektara zemlje i tri krave a danas je rekorder u proizvodnji mleka i uzorni srpski domaćin. A kod uzornog domaćina krave ne smeju da budu gladne. Mesečno potroše 400 kilograma sena, što svojeg što dokupljenog, 2,5 tona silaže i 15 tona koncentrata. Zbog toga i može da ima prosek od 8.000 litara mleka godišnje po kravi.

Screenshot:AgroTV
Uspešni i zadovoljni: Veronika i Todor Tomić

Kad nam plata bude 3.000 evra...

Krave su u sistemu veza jer, kaže Tomić, tako se postiže bolja kotrola ishrane i manje drugih gubitka nego kod sistema slobodne paše.

Sela se prazne zbog zapostavljenih žena

- Društvo je zapostavilo ženu na selu jer joj je dalo izbor „ili da radi (u gradu) ili da rađa“. Zašto žena na selu ne bi mogla da vozi decu asfaltom u obližnji vrtić ili pozorište, kao što to čini žena u gradu – kaže na pitanje o tome zašto ima sve manje žena na selu Todor Tomić.

Jedan od tih problema, onaj s vrtićem, u Gorbilju je rešen tako što je jedna meštanka iz grada i vrtića gde je radila došla da otvori vrtić u prostorijama lokalne škole, koji su novcem pomogli i opština i seljani. Sada u toj školi gde je u odeljenju „đak ili dva“, u vrtiću ima tridesetsedmoro dece.

- To je trenutno najbolji sistem za nas. Kada mi budemo dostigli standard da nam prosečna plata bide 1.500, 2.000 ili 3.000 evra, onda će verovatno biti isplativiji pušten sistem jer će i cene proizvoda biti veće – objašnjava Tomić.

Svoje mleko već decenijama prodaju mlekari Moravica iz Arilja i, kaže Todor, „ne čuju se nešto često“.

- Oni znaju svoj posao, ja svoj i to je to – kaže on.

Supruga Veronika, diplomirani veterinar i menadžer ove svojevrsne seoske kompanije osim što se bavi "stokovima" hrane za životinje, brine se i o njihovoj genetici. Uspešno rešavaju probleme tog tipa, ali i to zahteva stalna ulaganja.

A za opstanak mlečnog govedarstva u Srbiji, kao i poljoprivrede uošte, presudne su premije i subvencije države. Što se premija tiče, one jesu povećana čak 40 odsto, ali to je za seljake mali rast sa sedam na 10 dinara.

Subvencije su, takođe, dobrodošle ali osim veličine državnog podsticaja problem je, kaže Tomić, i to što seljak nikada ne zna kada će one stići.

- Nije to ni pitanje koliko kasni već toga da bi trebalo da se zna da i ako kasni pola godine proizvođač zna tačno kada će pare dobiti. U zadnje vreme je subvencija redovnija, jer je država uvidela da ima problem sa hranom. Rezultat te reakcije se, naravno, kod mlečnog govedarstva se ne pokazuje odmah već trebaju godine – ukazuje Tomić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike