Uprkos svemu što je proživeo, Meša konačno dobija priznanje koje mu Beograd duguje

14.06.2021

17:30 >> 19:14

0

Monument će biti postavljen na platou na uglu ulica Kralja Petra i Gospodar Jovanove

Uprkos svemu što je proživeo, Meša konačno dobija priznanje koje mu Beograd duguje
Copyright 24sedam/Katarina Mihajlović

“Na njegovoj sahrani sam rekao, kada bi se ljudi sahranjivali uspravno, Meša Selimović je sigurno jedan od onih koji je to zaslužio. On isto tako zaslužuje i spomenik u Beogradu”, rekao je za 24sedam akademik Matija Bećković, povodom odluke Grada Beograda o postavljanju monumenta jednom od najboljih domaćih pisaca.

Selimović će dobiti spomenik u Beogradu koji će biti postavljen na platou na uglu ulica Kralja Petra i Gospodar Jovanove. Svečano otvaranje zakazano je za 11. jul naredne godine, kada se obeležava 40-ogodišnjica njegove smrti.

Wikipedia

Odluka o postavljanju obeležja doneta je jednoglasno na sastanku članova Odbora za podizanje spomenika koji čine Aleksandar Gatalica (predsednik) i članovi Goran Vesić, Andrea Radulović, Olivera Vučković, Marko Stojčić, Zoran Kuzmanović, Dragan Bogutović, Gojko Đogo i Duško Petrović.

Povodom ove novosti akademik Matija Bećković za 24sedam je rekao da bi prvo bilo dobro da se vrati spomen-ploča koja je pre nekoliko godina ukradena sa zgrade u kojoj je književnik nekada živeo.

Akademik Matija Bećković, ATA Images

– Meša je u Beograd došao u trenutku kada su u Sarajevu počeli sa ovom pričom koja još uvek traje. Da je tamo ostao sigurno bi bio neki od novoprosejanih tamošnjih svetaca. Mesecima je čekao da dobije stan. Iako je izjavljivao da je srpski pisac, to nije moglo da se objavi ni u jednim novinama. Ipak, snaha Antonija Isakovića je radila u “Ilustrovanoj Politici”, pa se taj njegov amanet tu pojavio, a sada se čuva u Srpskoj akademiji nauka i umetnosti – rekao je za 24sedam akademik Bećković.

Prema rečima sociologa Ratka Božovića važno je napraviti spomenik koji će da odgovara ambijentu, ličnosti i vremenu.

Sociolog Ratko Božović, Printscreen/YouTube

– Imamo iskustvo sa mnogim spomenicima čija se estetika u velikoj meri dovodi u pitanje. Spomenik bi trebalo napraviti primereno vremenu, kao što je Selimović bio – moderan pisac u dobu antiideoloških užasa – rekao je za 24sedam Božović.

Sociolog je zaključio da od obeležja ne bi trebalo napraviti kič.

Ukradena spomen-ploča

Mesto na kojem je nekada bila spomen-ploča, 24sedam/Katarina Mihajlović

Plato na kom će biti podignut spomenik nalazi se u neposrednoj blizini stana u kojem je Meša Selimović živeo posle odlaska iz Sarajeva.

Povodom 100. godine od njegovog rođenja, 10. jula 2010, u Gospodar Jovanovoj ulici, na ulazu zgrade u kojoj je književnik živeo, postavljena je spomen-ploča.

Tu ploču su 2019. nepoznati počinioci ukrali i do dan-danas ona nije vraćena, niti je postavljeno novo obeležje.

Najznačajniji domaći književnik

Wikipedia

Mehmed Meša Selimović rođen je u imućnoj muslimanskoj porodici 26. aprila 1910. godine u Tuzli. U svom rodnom mestu je završio osnovnu i srednju školu.

Bio je značajan pisac čiji je roman “Derviš i smrt” jedan od najvažnijih književnih dela posleratnog perioda. Neke od glavnih tema u njegovim delima su odnosi između pojedinca i vlasti, života i smrti, te drugih egzistencijalnih pitanja.

Godine 1930. upisao se na studijsku grupu srpskohrvatski jezik i jugoslovenska književnost Filozofskog fakulteta u Beogradu. Diplomirao je 1934, a od 1935. do 1941. radi kao profesor Građanske škole, a potom je 1936. postavljen za suplenta u Realnoj gimnaziji u Tuzli.

Hapšen zbog saradnje sa Partizanima

Prve dve godine tokom Drugog svetskog rata živeo je u Tuzli, gde je bio uhapšen zbog saradnje sa Narodnooslobodilačkim pokretom, a u maju 1943. godine prešao je na oslobođenu teritoriju.

Printscreen/YouTube/tvsa.ba

Tada je postao član Komunističke partije Jugoslavije i član Agitprop-a za istočnu Bosnu, potom je bio politički komesar Tuzlanskog partizanskog odreda.

Godine 1944. prešao je u Beograd, gde je obavljao značajne političke i kulturne funkcije. Od 1947. živeo je u Sarajevu i radio kao profesor Više pedagoške škole, docent Filozofskog fakulteta, umetnički direktor “Bosna-filma”, direktor drame Narodnog pozorišta i glavni urednik IP “Svjetlost”.

Pročitajte još:

Godine 1971. je penzionisan i preselio se januara 1973. u Beograd. Tokom života se dva puta ženio. Umro je 11. jula 1982. u Beogradu, gde je sahranjen u Aleji zaslužnih građana.

Bio je redovni član Srpske akademije nauka i umetnosti.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike