Smeće na beogradskim ulicama - večiti problem: Odraz nekulture ili manjak kontejnera?

27.08.2021

07:30 >> 10:05

0

Autor: Jovana Vrećo

Iako radnici Gradske čistoće svakodnevno izlaze na teren i čiste, nemarnost pojedinaca često dovodi do toga da se zaprljaju čak i zelene površine

Smeće na beogradskim ulicama - večiti problem: Odraz nekulture ili manjak kontejnera?
Copyright 24sedam/ Twitter/ befunky

Smeće na beogradskim ulicama je, nažalost, postalo svakodnevna pojava, a sve je više i objava na društvenim mrežama kojima građani skreću pažnju na ovaj problem.

Stanovnici više prestoničkih naselja se svakodnevno žale da je đubre rasuto po ulicama, pa čak i u samom centru grada. I dok se nekad to dešava jer su vetar ili životinja razneli smeće po ulicama, često je to, nažalost, delo čoveka.

Pročitajte još:

Ukazuju da je grad prljaviji, te da se tokom letnjih vrućina, uz to, oseti i smrad. Iako radnici “Gradske čistoće” svakodnevno izlaze na teren i čiste, nemarnost pojedinaca često dovodi do toga da se zaprljaju čak i zelene površine.

Predsednica Omladinskog ekološkog udruženja “EcoHub” Kristina Stevanović rekla je za 24sedam da smatra da – iako postoje slučajevi kada je jasno da je do nagomilavanja otpada došlo zato što gradske službe nisu dovoljno ažurne, pogotovo u pojedinim delovima grada – ipak je bacanje smeća u kantu stvar  opšte kulture.

Printscreen/ Facebook, Voždovac Info Grupa

– Nažalost, u našoj zemlji, pa tako i u glavnom gradu, još uvek ima dosta pojedinaca koji bacaju smeće gde god stignu. Opravdavati takve postupke očekivanjima da gradske službe treba to isto smeće da pokupe pomalo je apsurdno, jer je održavanje sredine čistom zapravo dužnost svih građana, a ne samo radnika “Gradske čistoće”. Većina smeća koje se nalazi van mesta predviđenih za odlaganje, tu je završila zbog pojedinaca koji se nemarno odnose prema sredini u kojoj žive – navodi ona.

Gde je svest pojedinca?

Na pitanje koliko bi trebalo raditi na promeni svesti građana o tome kako se odlaže i reciklira otpad, naša sagovornica odgovara – dosta.

– Pre svega, sistem recikliranja otpada kod nas je na apsolutno nezavidnom nivou, a većina građana smatra da je to samo dodatna obaveza kojom bi morali da se bave. Ako se na to doda momenat da je ogromnom broju pojedinaca i dalje teško da smeće odloži na predviđena mesta, dobijamo poražavajuće podatke o nivou svesti u našem društvu. U vezi s tim, potrebno je uvesti odgovarajuće promene i sa njihovom primenom početi što pre. Plasiranje adekvatnog sadržaja i pravilna edukacija od malih nogu verovatno su dva najbolja alata u ovom trenutku. Dokazano je da ljudi podsvesno reaguju na plasiran sadržaj i postepeno menjaju svoje navike u skladu sa njim. Takođe, sticanjem zdravih, zelenih navika odmalena nastavlja se njihovo negovanje i kasnije se one prenose na buduće generacije – objašnjava Stevanovićeva.

Dodaje da, međutim, sve navedeno zahteva dosta vremena i posvećenosti, za šta je potrebno osmisliti funkcionalan sistem koji je vremenski održiv, a to je sve na nadležnim institucijama.

Mapiranje Beograda i kazne

Prema rečima naše sagovornice, mesta za odlaganje smeća u centralnim gradskim opštinama ne manjka, dok je u prigradskim drugačija situacija.

– Znamo za slučajeve kada su se sugrađani iz prigradskih naselja žalili i borili za to da dobiju više mesta za odlaganje smeća. Nažalost, ako u kraju u kom živite nemate adekvatna mesta za odlaganje otpada, nemate previše alternativnih opcija na raspolaganju. Možda bi rešenje ovog problema moglo biti mapiranje područja Beograda (pa i cele Srbije) i adaptiranje u skladu sa dobijenim podacima. Takođe, primer koji imamo u pojedinim naseljima, gde ljudi mahom žive u privatnim kućama i koriste svoje kante za odlaganje otpada, mogao bi poslužiti kao koristan. Recimo, svaki stambeni i poslovni objekat mogao bi da ima ovakav sistem odlaganja otpada, čime bi se dodatno rasteretila mesta za odlaganje koja se nalaze na javnim površinama – rekla je naša sagovornica.

Pročitajte još:

Na pitanje da li bi trebalo uvesti neki sistem kažnjavanja građana u slučajevima neadekvatnog odlaganja otpada, naša sagovornica ističe da je to mač sa dve oštrice.

– Iako sistem kažnjavanja funkcioniše u uređenim zemljama i ima učinak na ponašanje i svest građana, njegovo naglo uvođenje moglo bi izazvati kontraefekat. Umesto toga, bolje je raditi na edukaciji građana i motivisati ih da vode računa o životnoj sredini. To je i dugoročno isplativije jer se gradi zajednica ljudi koja brine o životnoj sredini zato što to ŽELI, a ne zato što MORA – zaključuje predsednica “EcoHub”.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike