Beogradski kejovi kao Divlji zapad

19.10.2020

14:10 >> 09:10

0

Početkom ove godine izgorela su dva splava - Cunami u Bloku 44 i splav kod hotela Jugoslavija

Beogradski kejovi kao Divlji zapad
Copyright Wikimedia Commons/Тајга

Beogradski kejovi na opštinama Zemun, Novi Beograd i Čukarica načičkani su splavovima od kojih mnogi nemaju plutajuće dozvole, a kako kažu u Ministarstvu građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, od početka godine inspekcija je izdala 20 rešenja o zabrani korišćenja plutajućih objekata za privredne svrhe.

Obala šetališta izgleda kao Divlji zapad, na kojem se vlasnici vode prema principu – ko nađe slobodan prostor, njegov je.

Ipak, po zakonu o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama, vlasnik pre dobijanja plutajuće dozvole mora da izvrši tehnički pregled objekta. Tek kada dobije potvrdu o izvršenom tehničkom pregledu, on može da podnese zahtev za njegov upis u Upisnik plutajućih objekata.

– Nakon upisa dobija se registraciona oznaka, čime se potvrđuje da je splav prošao sve tehničke i druge uslove za bezbedno plutanje – rekli su, za 24sedam.rs, u Ministarstvu.

Kako bi se sprečilo postavljanje splavova na nedozvoljenim mestima, Grad Beograd trenutno priprema odluku i plan postavljanja plutajućih objekata na delu obale i vodenog prostora na teritoriji grada Beograda, za koju je ovo ministarstvo izdalo obavezujuće uslove.

– Po stupanju na snagu ove odluke, splavovi će morati da budu udaljeni od reni-bunara u prečniku od 120 metara, od cevastih bunara u prečniku od 50 metara, od vodozahvata 800 metara uzvodno i 50 metara nizvodno, najmanje od mosta uzvodno i nizvodno 50 metara, od gradske plaže 500 metara uzvodno i 200 metara nizvodno, od obalnih rampi uzvodno i nizvodno 50 metara, a od drugog plutajućeg objekta 15 metara. Pored toga, postojaće zabrana postavljanja splavova na određenim delovima obale Save i Dunava – istakli su u ovom ministarstvu.

U Beogradu je u proteklih pet godina upisano oko 1.500 plutajućih objekta. Skoro 800 se koristi za sport i rekreaciju, a svaki četvrti je bez tehničkog pregleda i dozvole. Još je lošija situacija kod onih koji se koriste za privredne aktivnosti – od oko 500, samo 133 splava imaju potrebnu dokumentaciju.

Da se vlasnici ne pridržavaju određenih pravila, govore dva slučaja s početka ove godine, kada je u Bloku 44 izgoreo splav “Cunami”, kao i splav kod hotela “Jugoslavija”. Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture svojevremeno je saopštilo da “Cunami” nije imao plutajuću dozvolu niti tehnički pregled.

Kazne od 10.000 do 2.000.000 dinara

Inspekcija bezbednosti plovidbe je od početka ove godine do sada iz svoje nadležnosti izdala 20 rešenja o zabrani korišćenja plutajućih objekata za privredne svrhe, dok ne izvrše tehnički pregled objekta kod Uprave za utvrđivanje sposobnosti broda za plovidbu i ne ishoduje plutajuća dozvola.

U Ministarstvu napominju da se kazne kreću od 10.000 do 2.000.000 dinara, u zavisnosti od toga da li je reč o pravnom ili fizičkom licu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike