Jedan grad - 15 imena: Da li znate kako je Beograd menjao nazive kroz epohe?
Najstarija kultura koja je ostavila trag na mestu današnje prestonice bila je vinčanska, čiji su ljudi živeli u Beogradu i okolini oko 7000. godine pre nove ere
Istrgan, prosut, upravo kao da nikad ne postoji, nego večno nastaje, dograđuje se i oporavlja.
Ove reči nobelovca Ive Andrića o Beogradu možda najvernije opisuju sudbinu imena srpske prestonice, u kojoj su se vekovima smenjivali razni osvajači.
Kako su prolazili, tako su ostavljali zapisan trag - menjajući njegovo ime. Ono što verovatno mnogi ne znaju jeste da je Beograd kroz istoriju promenio čak 15 imena.
Najstarija kultura koja je ostavila trag na mestu današnje prestonice bila je vinčanska, čiji su ljudi živeli u Beogradu i okolini oko 7000. godine pre nove ere. Nije poznato kako se grada tada zvao, jer je najstarije ime koje je zabeleženo bilo keltsko.
Kelti u grad pristižu nakon tračko-dačkih plemena i novonastalom naselju daju ime Singidun. Malo je poznata činjenica da se London nekada zvao Londun, te da dva grada u korenu imaju istu reč - dun, koja označava naselje ili utvrđenje. Za "singi" postoji više tumačenja, ali je opšte prihvaćeno ono da se radi o krugu, odnosno kružnoj građevini. Međutim, velika je verovatnoća da je u ime umešano dačko pleme Singi, koje je naseljavalo Banat u 1. veku nove ere.
U 2. veku Singidun prelazi u pod vlast Rimljana, koji mu shodno svom jeziku dodaju sufiks - um, i tako nastaje najslavnije i najduže očuvano ime srpske prestonice - Singidunum.
U 5. veku Beograd trpi osvajanja sa raznih strana evroazijskih plemena - Huna, Gota, Avara, Gepida, Ostrogota i Vizantije, koja ga konačno uzima pod svoje sredinom 6. veka i menja ustaljeno rimsko ime u Veligradon.
Stidljiv ulazak Slovena
Sloveni stidljivo ulaze u grad sredinom 7. veka, a najpre su naselili njegovu okolinu, da bi se u grad ušunjali i dali mu današnje ime. Postoji čak i tačan datum - 16. april 876. godine - kada papa Jovan VIII piše pismo bugarskom knezu Borisu Mihajlu u kom pominje Beograd. Time je konačno i okončana era Singidunuma, budući da se ovo ime neće više pominjati u daljoj istoriji.
Tokom 9, 10. i 11. veka o Beograd su se otimale tri sile koje su njime već vladale: Ugarska, Bugarska i Vizantija. U to vreme on se pominje kao Alba Graeca, na latinskom, što su Bugari prekrstili u Alba Bulgarica, premda se za vreme njihove vlasti zadržalo slovensko ime.
Ugarsko, odnosno mađarsko ime će se menjati kroz epohe. Najpre se zvao Fehervar, zatim Nandoralba, a nakon 14. veka se dva imena spajaju u Nandorfehervar, što je opet svojevrsni prevod naziva Beli grad. Isto važi i za Italiju, gde je Beograd bio poznat kao Kastel Bjanko.
Dolazak Osmanlija u grad preobraća ga u Belgrat, odnosno u ozloglašenu i daleko tužniju verziji - Dar al Džihad, što u prevodu znači "kuća rata".
Tako stižemo čak do Vuka, koji izdaje svoj rečnik 1818. godine i u njemu navodi grad Bijograd (kome će se j s vremenom izgubiti), a u Crnoj Gori i Dalmaciji grad će biti pominjan kao Biograd na Dunavu, nasuprot Biogradu na Moru, koji i danas nosi isti naziv.
Takođe, nacisti su, za vreme Drugog svetskog rata, Beogradu nadenuli ime Princ Eugen Štat.
Bonus video
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari