Jedan grad - 15 imena: Da li znate kako je Beograd menjao nazive kroz epohe?

06.08.2022

08:00

0

Najstarija kultura koja je ostavila trag na mestu današnje prestonice bila je vinčanska, čiji su ljudi živeli u Beogradu i okolini oko 7000. godine pre nove ere

Jedan grad - 15 imena: Da li znate kako je Beograd menjao nazive kroz epohe?
Kalemegdan - Copyright 24sedam/Goran Sivački

Istrgan, prosut, upravo kao da nikad ne postoji, nego večno nastaje, dograđuje se i oporavlja.

Ove reči nobelovca Ive Andrića o Beogradu možda najvernije opisuju sudbinu imena srpske prestonice, u kojoj su se vekovima smenjivali razni osvajači.

Kako su prolazili, tako su ostavljali zapisan trag - menjajući njegovo ime. Ono što verovatno mnogi ne znaju jeste da je Beograd kroz istoriju promenio čak 15 imena.

24sedam/Goran Sivački
 

Najstarija kultura koja je ostavila trag na mestu današnje prestonice bila je vinčanska, čiji su ljudi živeli u Beogradu i okolini oko 7000. godine pre nove ere. Nije poznato kako se grada tada zvao, jer je najstarije ime koje je zabeleženo bilo keltsko

Kelti u grad pristižu nakon tračko-dačkih plemena i novonastalom naselju daju ime Singidun. Malo je poznata činjenica da se London nekada zvao Londun, te da dva grada u korenu imaju istu reč - dun, koja označava naselje ili utvrđenje. Za "singi" postoji više tumačenja, ali je opšte prihvaćeno ono da se radi o krugu, odnosno kružnoj građevini. Međutim, velika je verovatnoća da je u ime umešano dačko pleme Singi, koje je naseljavalo Banat u 1. veku nove ere.

U 2. veku Singidun prelazi u pod vlast Rimljana, koji mu shodno svom jeziku dodaju sufiks - um, i tako nastaje najslavnije i najduže očuvano ime srpske prestonice - Singidunum

24sedam/Goran Sivački
 

U 5. veku Beograd trpi osvajanja sa raznih strana evroazijskih plemena - Huna, Gota, Avara, Gepida, Ostrogota i Vizantije, koja ga konačno uzima pod svoje sredinom 6. veka i menja ustaljeno rimsko ime u Veligradon

Stidljiv ulazak Slovena 

24sedam/Goran Sivački
 

Sloveni stidljivo ulaze u grad sredinom 7. veka, a najpre su naselili njegovu okolinu, da bi se u grad ušunjali i dali mu današnje ime. Postoji čak i tačan datum - 16. april 876. godine - kada papa Jovan VIII piše pismo bugarskom knezu Borisu Mihajlu u kom pominje Beograd. Time je konačno i okončana era Singidunuma, budući da se ovo ime neće više pominjati u daljoj istoriji.

Tokom 9, 10. i 11. veka o Beograd su se otimale tri sile koje su njime već vladale: Ugarska, Bugarska i Vizantija. U to vreme on se pominje kao Alba Graeca, na latinskom, što su Bugari prekrstili u Alba Bulgarica, premda se za vreme njihove vlasti zadržalo slovensko ime.

Ugarsko, odnosno mađarsko ime će se menjati kroz epohe. Najpre se zvao Fehervar, zatim Nandoralba, a nakon 14. veka se dva imena spajaju u Nandorfehervar, što je opet svojevrsni prevod naziva Beli grad. Isto važi i za Italiju, gde je Beograd bio poznat kao Kastel Bjanko.

24sedam/Goran Sivački
 

Dolazak Osmanlija u grad preobraća ga u Belgrat, odnosno u ozloglašenu i daleko tužniju verziji - Dar al Džihad, što u prevodu znači "kuća rata".

Tako stižemo čak do Vuka, koji izdaje svoj rečnik 1818. godine i u njemu navodi grad Bijograd (kome će se j s vremenom izgubiti), a u Crnoj Gori i Dalmaciji grad će biti pominjan kao Biograd na Dunavu, nasuprot Biogradu na Moru, koji i danas nosi isti naziv.

Takođe, nacisti su, za vreme Drugog svetskog rata, Beogradu nadenuli ime Princ Eugen Štat.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Možda vas zanima

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike