Zbog njega je čitava prestonica bila zavijena u crno: Ko je "beogradski Ikar" koji je dao život za svoju najveću strast?

06.06.2023 | 07:18

Autor: Jovana Beloica

Njegov dečački san i ljubav bili su avioni i njihova konstrukcija

Copyright Vikipedija

Pionir vazduhoplovstva Edvard Rusjan, u narodu poznatiji kao "beogradski Ikar", na Savskom pristaništu pre dve godine dobio je spomen-klupu koja je napravljena tačno na mestu gde je on poginuo 1911. godine. 

"Beogradski Ikar" sam je konstituisao i napravio letelicu koja se srušila pod bedemima Beogradske tvrđave. U svetu je ostao upamćen kao 12. konstruktor koji je poleteo letelicom koju je sam izradio na motorni pogon, ali i, nažalost, kao prva žrtva vazduhoplovstva na prostorima Balkana.

Beoinfo
Spomen-klupa u čast Edvardu Rusjanu

Rusjan je rođen 1886. godine u Trstu, a nedugo potom njegova porodica se preselila u Goricu, gde se Edvard školovao. Njegov dečački san i ljubav bili su upravo avioni i njihova konstrukcija, a zanimao se tako što je čitao tekstove u to vreme dostupnih italijanskih, nemačkih i slovenačkih novina.

Već sa 18 godina njegova strast je prerasla u nešto ozbiljnije, te je od bambusa i papira napravio dva velika modela aviona: jedan po ugledu na dvokrilca Orvela i Vilburta Rajta i drugi po modelu brazilskog konstruktora aviona Santosa Dumona.

Cveće za Rusjana

Iz Zagreba, 1910. godine, Edvard u društvu uglednog fotografa Mihajla Merćepa odlazi u Pariz i kupuje motor “gnome” od 50 konjskih snaga.

Ubrzo su napravili jednokrilac "Merćep-Rusjan", koji je uspešno testiran na aerodromu "Černomerc" u Zagrebu. Posle niza uspešnih letova, oni su se odlučili da krenu u Beograd i pokažu svoj avion.

Aeroplan, naziv za današnji avion, do Beograda je transportovan vozom, Merćep i Rusjan su dočekani cvećem, a onda ih je masa nosila na rukama sve do fijakera.

Tada je bilo planirano da se letenje obavi u dane Božića, 7, 8. i 9. januara, u donjem gradu pored Dunava. Ipak, košava, koja je na Božić duvala brzinom od 15 metara u sekundi, sprečila je Rusjana u nameri da poleti na sam praznik.

YouTube screenshot / RTS – Rusjanov monoplan nakon rušenja
 

Međutim, samo dva dana kasnije, 9. januara 1911. godine, uprkos tome što su ga ostali odvraćali da ne rizikuje, Rusjan je odlučio da se vine u nebesa.

Poleteo je i krenuo ka Topčideru, a kada je stigao do železničkog mosta napravio je luk i austrijskom stranom krenuo nazad prema donjem gradu. Nad zidinama grada aeroplan je zahvatio snažan udar vetra, jedno krilo je otpalo i letelica je počela da strmoglavo ponire ka zemlji.

Najveća povorka za "beogradskog Ikara"

U spasavanje Rusjana bio je uključen i sin Branislava Nušića, koji je bio i veliki zaljubljenik u avione. On je kasnije na otkinutom delu letelice napisao: "Pao u 11 časova, izdahnuo posle sedam minuta.​ Ti si, moj sokole, u te oblake hteo da uzletiš.”

Na večno počivalište ispraćen je dan kasnije, 10. januara, uz sestru i zeta.

Prema pisanjima tadašnjih medija, pionira vazduhoplovstva je ispratila najveća pogrebna povorka koju je Beograd do tada video, a veliki broj ljudi istakao je crnu zastavu na svojoj kući.

Njegovi posmrtni ostaci danas se nalaze na Novom groblju u Beogradu.

Bonus video:

var player = new Clappr.Player({source: "https://media-24sedam.ott.solutions/media-24sedam/video_content/64c3d6126c143cbbdfa2636a/2022/04/01/64c4e9aeb45738d81958c6dd/uhd/64c4e9aeb45738d81958c6dd.mp4/playlist.m3u8",parentId:"#VMS_64c4e9aeb45738d81958c6dd",poster:"https://cdn.brid.tv/live/partners/20325/snapshot/986732_th_1649158686.jpg",playback: {preload: 'metadata',controls: false,playInline: true,recycleVideo: Clappr.Browser.isMobile,crossOrigin: 'anonymous',externalTracks: []}});

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam