Amortizeri propadaju, a bubrezi otpadaju: Slalom između rupa redovna slika na ulicama

05.11.2020

08:00 >> 15:18

0

Krateri na beogradskim saobraćajnicama već su se otvorili, iako su poslednje zime bile blage, pa je so, koja uništava asfalt, posipana po dva-tri dana godiš

Amortizeri propadaju, a bubrezi otpadaju: Slalom između rupa redovna slika na ulicama
Copyright L.Đ.T./Befunky

Zima još nije ni na vidiku, a beogradskim ulicama “caruju” rupe. Sneg, koji je večiti izgovor putarima da zbog njega, posle upotrebe soli, propada asfalt, ovoga puta ne može biti “glavni krivac”, jer su snežne padavine poslednji put zabeležene krajem februara, i to bez zadržavanja.

Blage zime, sa po dva-tri dana padavina, uostalom, traju već nekoliko godina i to je postalo potpuno uobičajeno. Međutim, ulice su se  “otvorile” već krajem avgusta, pa se mnogi sugrađani, s pravom, pitaju, kako li će tek biti ako temperatura ode u “debeli minus”, a ulice budu okovane snegom i ledom.

Takozvane “udarne rupe” relativno su česta pojava na beogradskim putevima, a uzroci su razni. Najčešća oštećenja kolovoza nastaju u toku zimskog perioda, kada zbog snega, leda i soli, kako tvrde nadležni, dolazi do pucanja asfalta. Neretko, oštećenja nastaju i od poplava, preopterećenosti saobraćajnica u vreme špica, ili jednostavno zbog nedovoljno kvalitetnog održavanja.

– Najviše rupa se pojavljuje u jesen i posle zime, zbog vode koja ispunjava pukotine u asfaltu. Kako bi se sprečila oštećenja, najbitnije je napraviti kvalitetan kolovoz. Kada je kolovoz kvalitetno i dobro urađen, da može da izdrži opterećenje, do pucanja i stvaranja udarnih rupa dolaziće znatno manje – priča za 24sedam stručnjak za bezbednost saobraćaja Milan Vujanić.

Foto: 24sedam/L.Đ.T

Rupe na prestoničkim ulicama, uglavnom, nisu jasno obeležene, a neke se pod određenim uglom čak i ne mogu videti, pa se često dešava da ih vozači kasno primete i onda dolazi do oštećenja vozila. Svaki vozač je makar jednom imao bliski susret sa nekim “kraterom” na putu i ukoliko je vozio propisno i bio snalažljiv, izvukao se samo sa blažim “pomeranjem bubrega”.

– Pukotina koja se nalazi u mojoj ulici sve je veća i veća. Sada bukvalno liči na krater, i samo je pitanje dana kada će neko ozbiljno da uništi svoj automobil, ili povredi sebe ili nekog drugog učesnika u saobraćaju. Kada padne kiša, bara prekrije rupu, i mnogi vozači je ni ne primete, ne prilagode brzinu, i bukvalno im točak upadne u rupu svom silinom – priča za 24sedam stanovnik Dorćola, Dimitrije V.

Foto: 24sedam/L.Đ.T

Pročitajte još: Gužve sve veće: Zašto su slike zakrčenih saobraćajnica postale svakodnevna pojava

Kako za 24sedam kaže stručnjak za bezbednost saobraćaja, Milan Vujanić, prema zakonu o bezbedonsti saobraćaja, put mora biti sve vreme takav da omogući bezbedno odvijanje saobraćaja, a za oštećenja su odgovorni vlasnici puta. Da bi put bio dobar, prvenstveno je najbitniji kvalitet izrade, a potom i kvalitetno i pravilno održavanje, kako bi se sprečile saobraćajne nezgode.

– Vozač kada naleti na rupu može da izgubi stabilnost i kontrolu nad vozilom i, u najgorem slučaju, može ubiti nekoga ili sebe, ali i oštetiti vozilo pri udaru u rupu ili udarom u objekat pored puta. Zbog toga je i zakonski regulisano da put ne sme da bude takav da onemogućava bezbedan saobraćaj, a to znači da rupe nisu prihvatljive. Onog momenta kada se pojavi rupa, ako ne može trenutno da se otkloni, onda mora da se postavi znak, kako bi se vozačima skrenula pažnja da vode računa – kaže Vujanić.

Pročitajte još: Na sve strane kreni-stani: Rekonstrukcije glavnih trasa diktiraju ritam saobraćaja

Procedura za nadoknadu štete u slučaju oštećenja vozila

Nakon kontakta sa udarnom rupom na putu, ukoliko dođe da vidnog oštećenja nekog dela vozila, trebalo bi pozvati saobraćajnu policiju, koja uz uviđaj i foto dokumentaciju sačinjava zapisnik. Ukoliko saobraćajna policija ne bude u mogućnosti da izađe na teren u doglednom periodu, potrebno je obezbediti dva svedoka i detaljnu foto dokumentaciju oštećenja vozila i udarne rupe, u sopstvenoj režiji. Zatim, sa zvaničnim zapisnikom, potrebno je da se u osiguravajućem društvu zatraži procena štete. Sa zapisnikom i procenom štete, građani potom treba da se obraćate komunalnom preduzeću zaduženom za održavanje deonice puta na kom se šteta dogodila, sa zahtevom za nadoknadu štete.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike