Sivilo grada pretvaraju u boju: Kakvu priču kriju beogradski murali? (FOTO)

17.09.2021

18:45 >> 18:49

0

Ruka koja izranja iz vode i razjapljena čeljust grada koji proždire drveće - samo su neki od upečatljivih monumentalnih kreacija

Sivilo grada pretvaraju u boju: Kakvu priču kriju beogradski murali? (FOTO)
Copyright 24sedam/ Nenad Vujanović

Prvi murali pojavili su se krajem šezdesetih i početkom sedamdesetih godina u njujorškom metrou, a nije trebalo mnogo vremena da prođe pre nego što će poruke različitih motiva preći na velike, beogradske zidove, ali i na železničke vagone.

Pročitajte još

Na fasadi neugledne zanatske radnje u Bulevaru kralja Aleksandra, pored natpisa “Knjigoveznica i kartonaža”, ekspresionista Lazar Vujaklija 1970. oslikao je prvi mural u Beogradu. On je, nažalost, u međuvremenu uništen, kao i pojedini bojom “presvučeni” zidovi koji su ispaštali zbog nemara pojedinaca.

Prestonicu i dalje krasi više od 50 umetničkih zidnih slika koje kombinuju elemente estetike i arhitekture. Ruka koja izranja iz vode, razjapljena čeljust grada koji proždire drveće, čovek na kojeg se sliva boja – samo su neki od upečatljivih monumentalnih kreacija.

Prvi koji je bio prihvaćen je bio mural na uglu Rajićeve i Knez Mihailove ulice, na fasadi tadašnje Jugobanke. Tako je 1984. nastao “gradski” mural, koji predstavlja studenta FLU-a sa blokom u ruci kako posmatra boje koje se slivaju na njega, kao simbol onoga što ga očekuje tokom studija. Ovom muralu je 2018. vraćen stari sjaj, ali bez logoa “Jugobanke”, koja više ne postoji.

U čast 9. samita Nesvrstanih zemalja, čiji je domaćin bio Beograd 1989. godine, nastalo je nekoliko umetničkih projekata u javnom prostoru, među kojima i pet murala. U organizaciji je učestvovao i Zavod za zaštitu spomenika, čijom je realizacijom rukovodio umetnik Slobodan Jevtić-Pulika. Sva umetnička dela bila su finasirana od različitih gradova i okruga tadašnje Jugoslavije, tako da ih je Beograd dobio na poklon. Jedan od poznatijih se nalazi na fasadi Filozofskog fakulteta, a drugi na Terazijama.

Novo doba sa sobom je donelo i bolje ideje, pa je tako nastao prepoznatljiv simbol glavnog grada. U pitanju je mural koji se nalazi u Karađorđevoj 31. Fasadu sa muralom “La Santa de Beograd” visokim 20 i širokim osam metara, oslikao je francuski umetnik Gijom Albi, poznatiji kao Remed.

Pre nego što je stigao u Beograd 2008, on je proučio istoriju grada i umetnost i tako odlučio da naslika sveticu i zaštitnicu, čije brojne ruke i razaraju i čuvaju grad, a imeđu njenih nogu se nalazi jaje iz kojeg raste kultura, dok je iznad njene glave oslikao sunce koje predstavlja život.

Sa Brankovog mosta, na desnoj strani, uzdiže se mural “Čekajući sunce”. Čađavu fasadu u Karađorđevoj 53 oslikao je Stevan Šoln po ugledu na print “Waiting for the Sun” dizajnera Aleksandra Maćaševa.

Vrapci kao nezvanični simbol Beograda oslikani su na muralu u Fruškogorskoj 3 na Kosančićevom vencu. Autori ovog dela su najpoznatiji izraelski muralista Dede i pesnikinja Nican Minc, koji su u Beograd došli na festival Izraelska umetnost u Ciglani 2018. godine.

U okviru BELEF-a 2009, u Pop Lukinoj ulici, odmah pored benzinske pumpe, oslikan je veliki portret metropole koji proždire zelenilo. Mural predstavlja negativan uticaj čovečanstva na prirodnu sredinu.

Naslikao ga je italijanski umetnik Blu, koji pod tim pseudonimom krije svoj identitet, dajući na taj način prednost umetnosti, a ne stvaraocu.

Udruženje KURS je pre devet godina sprovelo istraživanje “Istorijat oslikavanja murala u Beogradu”, u kojem je zaključeno da u prestonici nema murala posvećenih istoriji radničkog pokreta i antifašističke borbe.

Usamljeni primer je mural iz 1977. na ogradi Studentskog kulturnog centra (SKC) pod nazivom “Za jedinstvo i solidarnost sa narodima Latinske Amerike” koji je oslikala grupa umetnika iz Čilea “Brigada Salvadora Aljendea” u saradnji sa lokalnim umetnicima.

Stoga, ovo udruženje je 2014. predstavilo svoj prvi mural pod nazivom “Borba, Znanje, jednakost” koji se nalazi na uglu Gospodar Jevremove i Kapetan Mišine ulice.

Mural se osvrće na borbe za bolji materijalni i društveni položaj koje su studenti Beogradskog univerziteta vodili između dva svetska rata. Jedan od važnih momenata u toj borbi je bio i Aprilski protest 1936. godine kada su studenti uspeli da se izbore za svoje zahteve. Nažalost, tokom tog protesta, 4. aprila je ubijen student Žarko Marinović – taj dan se obeležava kao dan studenata Beogradskog univerziteta.

Kompozicija murala je urađena po uzoru na naslovnu stranu lista “Mladi radnik” iz 1923. godine. Muralom dominiraju dve figure (ženska i muška) koje koračaju napred i nose zastave. U centralnom delu murala nalazi se pesma Branka Miljkovića “Poeziju ce svi pisati” iz ciklusa “Kritika poezije”. Na vrhu se nalaze dve laste koje nose lente sa porukom “Borba, znanje, jednakost”.

Na fasadama i zgradama Beograda i dan-danas opstaje nekoliko desetina murala, neki u boljem neki u gorem stanju, ali većina radova koja je oslikana početkom osamdesetih i devedesetih je uništena, što zbog (ne)kulture i nezaiteresovanosti, što zbog lokalnih zajednica koji murale nisu prepoznali kao javnu umetnost.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike