Od prizora zastaje dah, a od problema knedla u grlu: Astronomsko društvo "Ruđer Bošković" dočekuje 87. rođendan u ruiniranom stanju
Očaranost Mesecom, Jupiterom, Saturnom... polako iščezava, a astronom iz Društva Ruđer Bošković Aleksandar Otašević za 24sedam kaže kako je svedok tog
Jedno od najstarijih astronomskih društava na Balkanu – “Ruđer Bošković”, danas dočekuje 87. rođendan, i to u nikad težem stanju, jer je zainteresovanost građana Beograda i turista za planete i galaksiju opala, pa stoga i prodaja ulaznica, a zaposleni ove ustanove godinama unazad prepušteni su sami sebi, jer njihove apele niko ne čuje.
Iako je društvo, tog 22. aprila 1934. godine, osnovala grupa studenata, zaljubljenika u astronomiju, koje su pokretale znatiželja i ljubav prema nauci i vodile ih kroz galaksije i kosmose, do najdaljih sazvežđa, danas, skoro devet decenija kasnije, situacija u ovoj ustanovi, koja bi po svemu trebalo da bude ponos našeg naroda, nikad nije bila teža, i astronomi se plaše da će višedecenijska tradicija biti prekinuta.
Iščezlo oduševljenje
Očaranost Mesecom, Jupiterom, Saturnom… polako iščezava, a astronom iz Društva “Ruđer Bošković” Aleksandar Otašević za 24sedam kaže kako je svedok toga da danas u ljudima nema oduševljenja ovom naukom.
– Kada vide, na primer, Saturn, kao da ne mogu da shvate i da cene to što je foton sa Saturna došao do njihovog oka, i da je to svetlost koja je putovala nekoliko sati – kaže Otašević, i dodaje da je sve manje zainteresovanih, ali i da se i oni koji dođu razočaraju i samo prokomentarišu: “Zar je to tako sitno?”
Smatra da je za manjak strasti prema ovoj vrsti nauke, a samim tim i mogućnosti popularizacije astronomije, pogotovo planetarijuma, glavni “krivac” – zastarelost tehnologija kojim se Društvo koristi.
– Internet je učinio svoje. Sada se traži brzina, ljudi su nestrpljivi i zaslepljeni fotografijama koje su im plasirane na mrežama, i kada dođu ovde nisu svesni toga da direktno gledaju u Mesec, zvezde, a ne u “privid”, kao što je to preko savremenih tehnologija – objašnjava Otašević.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Prizor od kojeg zastaje dah
Narodna opservatorija osnovana je 1964. godine u okviru Društva, a nalazi se u adaptiranoj Dizdarevoj kuli na Kalemegdanu sa koje se pruža neverovatan pogled na panoramu grada.
Kada je čisto nebo, golim okom se mogu videti Rumunski Karpati, Fruška gora, pa čak i planina Majevica u Bosni i Hercegovini.
Međutim, astronom Otašević kaže da je danas prisutan problem svetlosnog zagađenja, zbog kog su postali okom nedokučivi objekti “dubokog neba”, galaksije, zvezdana jata, zvezde…
Propadanje Planetarijuma
Na Sajmu nauke i tehnike, davne 1966. godine, a uz pomoć Josipa Broza Tita, nabavljena je sprava koja omogućava simulaciju zvezdanog neba – planetarijum.
Za one koji žele da saznaju više o čudima vasione, obavezna adresa je Beogradski planetarijum, koji je od 1970. smešten na ušću Save u Dunav, u bivšem amamu, turskom kupatilu iz 19. veka.
Ipak, i tu je situacija nešto drugačija, jer u odnosu na pre 15 godina, kada su zbog broja posetilaca morali da ponavljaju predavanja, danas je sve manje zainteresovanih.
Pored toga, vidljivo je i da je taj objekat u poprilično ruiniranom stanju, svi instrumenti su iz prošlog veka, i kao takvi, ne mogu da odolevaju zubu vremena.
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
Pogledaj galeriju
“Astronomija ne može da se proda na tržištu”
Naš sagovornik naglašava da se Društvo danas nalazi u teškoj situaciji, jer prihoda od aktivnosti nemaju, zbog čega im je račun na nuli.
– Do 2010. bili smo na budžetu Grada, finansirani kao ustanova kulture, i tada je donet novi propis da sve institucije kojima Grad ili Republika nisu osnivači, kao nama, jer smo društvo, skidaju sa budžeta – objašnjava Otašević, i dodaje da su ipak nekako kuburili i uspevali da preko ulaznica nadoknade sve, ali da je sada to postalo nemoguće.
Da su prepušteni sami sebi, shvatili su odavno, ali da niko ne čuje njihove apele, ni dan-danas ne mogu da shvate.
– Upućujemo molbe, idemo na sastanke sa gradskim i republičkim čelnicima. Osim lepih reči, ništa nismo dobili – kaže ovaj astronom.
Ipak, ono što je do njih, oni i dalje sa istim žarom rade: drže predavanja, ljudima pokazuju nebeska tela, pišu projekte, javljaju se na konkurse…
– Da bar neki dinar dobijemo! Trenutno nema spremačice niti čoveka koji prodaje karte, sve sami radimo. Do kada ćemo moći tako? Pitanje je – objašnjava sagovornik.
Astronomsko društvo “Ruđer Bošković” od 1953. godine izdaje naučno popularni časopis “Vasiona”. Danas, usled teške finansijske situacije, izlazi u crno-beloj boji, a finansira se od članarina.
Naglašava kako astronomija ne može da se proda na tržištu i da se situacija znatno promenila, što pokazuje i činjenica da je i sve manje ljubitelja astronomije, odnosno članova Društva. Nekada je taj broj, prema rečima našeg sagovornika, bio znatno veći, pa je dosezao i blizu 700 članova.
Pročitajte još:
– Za jednu instituciju ovakvog tipa, kao što je Narodna opservatorija i Planetarijum, moraju da postoje donacije. Kod nas nije tako – zaključuje ovaj astronom.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari