Vojni puč, vanredno stanje i hapšenja državnog vrha: Ko je Aung San Su Ći, žena koja je uzdrmala Mjanmar

02.02.2021

20:00 >> 06:49

0

Vojni vrh navodi da su izbori održani u novembru prošle godine, na kojima je pobedu odnela Nacionalna liga za demokratiju (NLD) pod vođstvom Su Ći, obeleže

Vojni puč, vanredno stanje i hapšenja državnog vrha: Ko je Aung San Su Ći, žena koja je uzdrmala Mjanmar
Copyright AP Photo/Markus Schreiber

U Mjanmaru je u toku vojni puč u kojem je uhapšeno celokupno rukovodstvo države na čelu sa Aung San Su Ći. Vojska je nekoliko sati kasnije objavila da preuzima vlast u ovoj azijskoj državi i uvodi vanredno stanje na godinu dana.

Vojni vrh navodi da su izbori održani u novembru prošle godine, na kojima je pobedu odnela Nacionalna liga za demokratiju (NLD) pod vođstvom Su Ći, obeleženi neregularnostima, pa je pozvao sve članove donjeg doma parlamenta da odlože konstitutivnu sednicu novog saziva koja je trebalo da bude održana u ponedeljak. Centralna izborna komisija je, suprotno vojnim tvrdnjama o prevari, objavila da su izbori bili slobodni i bez većih nepravilnosti.

Vanredno stanje narednih godinu dana

Vojska je u međuvremenu na svojoj TV stanici objavila da uvodi vanredno stanje u trajanju od jedne godine. Za privremenog predsednika države proglašen je Mjint Sve, aktuelni potpredsednik iz “vojne kvote” i bivši general koji je funkciju preuzeo tek forme radi, s obzirom na to da je odmah sva svoja ovlašćenja na godinu dana, koliko bi trebalo da traje vanredno stanje, preneo na vrhovnog komandanta mjanmarske vojske Mina Aunga Hlainga.

Portparol vladajuće stranke Mio Njunt rekao je za Rojters da su Su Ći, predsednik Mjanmara Vin Mjint i drugi čelnici uhapšeni u ranim jutarnjim satima u ponedeljak.

Dopisnik Bi-Bi-Sija javlja da je u glavnom gradu Nejpjidou, kao i u najvećem gradu i nekadašnjoj prestolnici Jangonu, na ulicama vidljiva prisutnost vojske. Pijace su pune, s obzirom na to da se deo građana u strahu upustio u panično kupovanje zaliha namirnica. U Nejpjidou su prekinute telefonske linije, a i internet je nedostupan. Državna televizija i radio oglasili su se statusima na Fejsbuku u kojima stoji da do daljeg ne mogu emitovati program.

U međuvremenu je međunarodna zajednica osudila vojni puč u Mjanmaru, nakon što je tamošnja vojska rano jutros proglasila vanredno stanje, a oglasili su se gotovo sve institucije i zvaničnici svetskih sila, poput SAD, Velike Britanije, Francuske, EU…

Ko je Aung San Su Ći?

Rođena je 1945. godine, ćerka je nezavisnog heroja generala Aunga Suna, koji je ubijen kada je imala samo dve godine, malo pre nego što je Mjanmar stekao nezavisnost od britanske kolonijalne vladavine 1948. Aung San Su Ći je 1960. otišla u Indiju sa svojom majkom, a četiri godine kasnije na Univerzitet Oksford, gde je upoznala budućeg supruga Majkla Arisa.

Nakon što je provela vreme u Japanu i Butanu, skrasila se u Velikoj Britaniji sa suprugom i dvoje dece. Godine 1988. vratila se u Jangon kako bi se brinula o majci koja je bila na samrti.

Međutim, ubrzo se uključila u proteste protiv vojske. Inspirisana Martinom Luterom Kingom i Mahatmom Gandijem, organizovala je skupove i pozvala na izbore.

Lideri protesta su ubijeni ili osuđeni, a ona je 1989. stavljena u kućni pritvor, u kojem je ostala do 2010. godine, sa kratkim periodom na slobodi.

Tokom 15 godina u kućnom pritvoru transformisala se iz nacionalne ličnosti u globalnu ikonu demokratije, osvojivši Nobelovu nagradu za mir i mnoštvo drugih priznanja.

Napokon je puštena 2010. godine, a pet godina kasnije, vojna vladavina prestala je kada je zemlja održala prve slobodne izbore u poslednjih 25 godina, na kojima se Su Ći izborila za preokret.

Pobeda je hvaljena u međunarodnoj zajednici, gde su je mnogi smatrali trijumfom demokratskih vrednosti nad snagama autoritarnosti. Ali prava demokratija zahteva više od jedne pobede na izborima.

Ustav kojim je ukinuta vojna hunta zadržao je za generale ogromnu količinu moći i uticaja, ostavivši Su Ći i njenu stranku u delikatnom položaju dok su pokušavali da zadrže demokratska prava.

Pročitajte još:

Ova napetost je bila najočitija u načinu na koji je Su Ći reagovala na represiju sigurnosnih službi u zapadnoj državi Rakajn, odakle je gotovo milion Rohindža pobeglo, a vojska je optužena za etničko čišćenje i druge stravične zločine poput grupnog silovanja, mučenja i vansudskih ubistava.

Iako je Su Ći imala ograničen direktni uticaj u akcijama snaga sigurnosti, usledila je njena javna odbrana vojske – nazvala je izveštaje o delima genocida “dezinformacijama”, a za probleme u regionu optužila “teroriste”. Potom je uvidela da je osuđena u inostranstvu i lišena brojnih titula koje je osvojila kao neko ko se zalaže za demokratske vrednosti.

Godine 2019. bila je na Međunarodnom sudu u Hagu kako bi se suočila sa optužbama za genocid podnetim protiv Mjanmara, ali je rekla da je represija bila legitimna vojna operacija protiv terorista.

Uprkos tome, Su Ći je i dalje bila veoma popularna u samom Mjanmaru, a neki analitičari su njeno odbijanje da kritikuje vojsku videli kao neophodnu tabletu koju treba progutati da bi se održala civilna vladavina. Bilo zbog kompromisa ili stvarnog verovanja u ono što ona govori, ispostavilo se da je ovo bilo malo za ovu nedelju, jer je vojska preuzela vlast pučem, uhapsivši Su Ći i druge lidere njene stranke NLD.

Ko su Rohindži?

Rohindža su indoarijski narod srodan Bengalcima, koji nastanjuje severne delove države Rakajn u Mjanmaru. Po veri su muslimani, a govore rohindža jezikom koji spada u indoarijsku grupu indoevropske porodice jezika. Ukupno ih ima 2.000.000, od čega je u Mjanmaru njih oko 1.300.000.

Od “azijskog Mandele” do saučesnika u zločinima?

Deset godina nakon puštanja na slobodu, čini se da se Su Ći sada vraća tamo gde je počeo njen uspon do međunarodne važnosti: u pritvor.

Okolnosti njenog hapšenja ovog puta su, međutim, daleko drugačije. Su Ći više nije „azijski Mandela“, kako su je nekada zvali. Njeno saučesništvo u zločinima u Rakajnu video je ceo svet, čak su je i dugogodišnji prijatelji pozivali da se izjasni protiv vojske.

Iako se vojska odrekla nekih moći u tranziciji ka delimičnoj demokratiji, održala je čvrst nadzor nad odbrambenim i bezbednosnim pitanjima, uključujući Rakajn, gde su vojnici optuženi za paljenje sela tokom takozvanih operacija čišćenja, za masovna silovanja i ubistva i druga zverstva.

Profimedia

Ujedinjene nacije procenjuju da je najmanje 10.000 Rohindža ubijeno u akciji od 2016. godine, koja je pokrenuta nakon malih napada militantnih grupa na pogranične stanice i policijske punktove u Rakajnu. Oko 720.000 ljudi izbeglo je u susedni Bangladeš, gde su smešteni u najvećem izbegličkom kampu na svetu, pod ozbiljnim rizikom od neuhranjenosti, poplava i odnedavno pandemije koronavirusa.

Kao odgovor na izveštaje koji su stigli iz Rakajna, Sjedinjene Države sankcionisale su više visokopozicionarinaih vojnika iz Mjanmara, uključujući vrhovnog komandanta generala Mina Aunga Hlainga, za kojeg je hunta rekla da će voditi zemlju nakon svrgavanja Su Ći.

Šta se desilo na izborima?

Nacionalna liga za demokratiju osvojila je 83 odsto mesta u parlamentu 8. novembra prošle godine na izborima koji su doživljeni kao referendum o vladavini Su Ći.

To su tek drugi izbori održani u zemlji od kraja vladavine vojne hunte 2011. godine. Ali vojska je osporila rezultat i poslala žalbe Vrhovnom sudu protiv predsednika i izborne komisije.

Vojska je pretila da će „preduzeti korake”, što je narednih dana povećalo strah od državnog udara, dok izborna komisija odbacuje sve optužbe o nameštanju.

Smatra se stvarnim političkim vođom Mjanmara

Aung San Su Ći od aprila 2016. nalazi se na novoosnovanom položaju državne savetnice Mjanmara. Osim toga, izabrana je i za ministra spoljnih poslova. Su Ći po ustavu ne može da bude predsednica zemlje jer su joj deca strani državljani, ali se smatra stvarnim političkim vođom Mjanmara. Nakon hapšenja, ona je pozvala stanovništvo da “ne prihvati” vojni puč, navodi se u pismu koje je na društvenim mrežama objavila njena stranka.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike