Crne prognoze: Pandemija je bila nada naučnika koji se bore protiv klimatskih promena, ali nije ispunila očekivanja

19.03.2021

16:00 >> 14:26

0

Zatvaranja gradova, regiona i država i obustavljanje rada industrijskih postrojenja nisu mnogo smanjili emisiju ugljen-dioksida

Crne prognoze: Pandemija je bila nada naučnika koji se bore protiv klimatskih promena, ali nije ispunila očekivanja
Copyright Pixabay

Zatvaranje sveta radi sprečavanja širenja koronavirusa imalo je pozitivan uticaj na emisiju ugljen-dioksida, a sada se njegov nivo u atmosferi vraća u “normalu” brže nego društvo. Naša planeta se već zagrejala za 1,2 stepena celzijusa u odnosu na predindustrijsku eru, u trenutku kad je Svetska zdravstvena organizacija zvanično proglasila pandemiju 11. marta 2020. Ovo je dovelo do iznenadnog i nesvakidašnjeg pada ljudske aktivnosti, pošto se većina ljudi izolovala u svojim kućama. Fabrike su prestale sa radom, vozilo se znatno manje automobila, a avioni su retko leteli.

Mnogo toga se promenilo od tada, a naučnici koji prate klimatske promene došli su za to vreme do novih i neočekivanih zaključaka.

1) Naučnici su mogli da prate promene u realnom vremenu

Kada je samoizolovanje počelo u martu 2020, nije moglo mnogo toga da se kaže o godišnjim trendovima emisije ugljen-dioksida, sve do kraja 2020. Ipak, naučnici koji istražuju klimatske promene uspeli su da na osnovu određenih podataka prate na koji način se količina ugljen-dioksida u atmosferi menja.

Informacije vezane za zatvaranje gradova stručnjaci su koristili kako bi videli koliko se promenila emisija ugljen-dioksida, očekujući da sa padom aktivnosti ljudi proporcionalno opadne i nivo zagađenja.

U maju 2020. predviđalo se da će na kraju godine biti ustanovljen pad od sedam odsto, što je kasnije potvrdio Projekat globalnog ugljen-dioksida. Praćenjem pokretljivosti korisnika “Gugla” i “Epla”, ustanovljeno je da se aktivnost ljudi nije vratila u normalu, to jest na nivo pre pandemije, ali da je u drugoj polovini godine došlo do uspona u emisijama ugljen-dioksida. Krajem 2020. i početkom 2021. došlo je do blagog pada zbog drugog talasa.

2) Pandemija nije imala veliki uticaj na klimatske promene

I na duge i na kratke staze pandemija će imati manje efekta na borbu protiv klimatskih promena nego što su se mnogi nadali. Bez obzira na to što je saobraćaja bilo manje, istraživanja su pokazala da je “zaključavanje” neznatno uticalo na povećanje zagrevanja u proleće 2020. Fabrike su stale, nivo zagađenja vazduha je opao, pa samim tim i sposobnost aerosola, sitnih čestica koje nastaju sagorevanjem fosilih goriva, koje hlade planetu odbijajući Sunčevu svetlost od Zemlje. To je uticalo na kratkortajnu i neznatnu promenu (povećanje tamperature za 0,03 stepena celzijusa).

Profimedia

Prema projekcijama za 2030, na osnovu jednostavnih klimatskih modela, procenjuje se da će globalna temperatura biti oko 0,01 stepen manja zbog pandemije koronavirusa, što je znatno manji uspeh nego da su se države pridržavale obećanja o smanjenju emisije. Ove podatke kasnije su potvrdili i mnogo kompleksniji modeli procene.

Mnoga od obećanja lidera raznih zemalja izmenjena su i pojačana tokom prošle godine, ali to i dalje nije dovoljno da se spreče opasne klimatske promene, a što se delanje više odlaže, to će smanjenje emisije morati da bude drastičnije.

3) Ovo ne može biti plan za sprečavanje klimatskih promena

Delimični povratak normalnom načinu života pokazao je da naizmenična zatvaranja gradova, država i postrojenja nisu dovoljna da se zaustave klimatske promene i da to nije dobar plan za borbu sa njima. Još uvek treba naći pravi način da se smanje emisije, a da se u isto vreme spreči pritisak koji je zatvaranje imalo na ekonomiju i društvo.

Pročitajte još

Stručnjaci su procenili da bi ulaganje od 1,2 odsto na globalnom nivou u pakete ekonomskog oporavka moglo da napravi veliku razliku u održavanju rasta globalne temperatura ispod 1,5 stepeni i osujeti crne prognoze.

– Nažalost, ulaganja u očuvanje životne sredine nisu ni blizu neophodnog nivoa, ali se očekuje da se u narednim mesecima ta situacija popravi. Bitno je da se jaka klimatska akcija uskladi sa tim investicijama. Ssamo tako bismo mogli da se nadamo potencijalno dobrim rezultatima – smatra Pirs Forster, profesor klimatskih promena i direktor Pristli nternacionalnog centra za klimu na Univerzitetu u Lidsu.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike