Ubica ukrajinskog političara priznao zbog čega je izabrao njega: To je osveta vlastima
Osumnjičeni je ranije pokušavao da preko ruskih izvora sazna šta se dogodilo njegovom sinu, otkriveno je na suđenju
Muškarac uhapšen zbog ubistva bivšeg predsednika ukrajinske skupštine Andrija Parubija priznao je zločin, tvrdeći da ga je počinio iz "osvete ukrajinskim vlastima", prenosi "Kyiv Independent".
Parubij (54), istaknuti političar i učesnik revolucije na Evromajdanu, ubijen je u subotu u Lavovu. Napadač koji je bio prerušen u dostavljača otvorio je vatru na njega.
Dan kasnije policija je saopštila da je uhapšen 52-godišnji muškarac iz Lavova, ali njegov identitet nije obelodanjen. Uhapšen je na teritoriji Hmeljničke oblasti, a istražitelji sumnjaju da je zločin mogao imati veze sa ruskim obaveštajnim strukturama.
"Želim da me razmene za ratne zarobljenike"
- Priznajem, ubio sam ga. Želim zatražiti da me razmene za (ukrajinske) ratne zarobljenike kako bih mogao otići i pronaći telo svog sina - rekao je osumnjičeni iz staklenog boksа u sudnici.
Prema navodima Radija Slobodna Evropa, osumnjičeni je ranije pokušavao da preko ruskih izvora sazna šta se dogodilo njegovom sinu, ukrajinskom vojniku koji je nestao kod Bahmuta 2023. godine.
Ruski kontakti su mu, kako se tvrdi, rekli da je njegov sin poginuo, a zatim su ga, prema informacijama Kanala 5, ruske službe ucenile podacima o mestu gde se nalazi telo.
Negira vezu s Moskvom
Ipak, uhapšeni odbacuje optužbe da je bio pod ucenom ili da je sarađivao s Rusima. Na pitanje zbog čega je meta bio baš Parubij, odgovorio je samo: "Bio je u blizini".
- Da sam živeo u Vinici, bio bi to Petja - dodao je, aludirajući verovatno na bivšeg predsednika Petra Porošenka.
Sud u Lavovu odredio mu je pritvor od 60 dana bez prava na kauciju. Istraga se nastavlja.
Sahrana Parubija i njegova politička karijera
Profimedia
Parubij je danas sahranjen u lavovskoj katedrali svetog Jurja. Bio je aktivista i političar koji je učestvovao u Narandžastoj revoluciji 2004, a tokom protesta 2013–2014. predvodio je dobrovoljačke grupe samoobrane na Evromajdanu.
Posle pada proruskog predsednika Viktora Janukoviča, imenovan je za sekretara Saveta za nacionalnu bezbednost i odbranu, a na toj funkciji bio je od februara do avgusta 2014, upravo u vreme kada je Rusija zauzela Krim i započela rat u Donbasu. Zbog toga je često bio na udaru ruske propagande.
Kasnije je bio prvi potpredsednik parlamenta (2014–2016), a potom i predsednik parlamenta do 2019. godine. Poslednjih godina bio je poslanik u redovima stranke Evropska solidarnost Petra Porošenka.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari