Novi front - Sirija: Ko su Druzi i zašto je Izrael odlučio da stane na njihovu stranu?
Novi sukob bukti na Bliskom istoku
Siriju je uzdrmana novim talasom nasilja, a u centru dešavanja ovog puta su Druzi, etnička manjina zbog koje se u unutrašnje borbe uključio i Izrael.
Desetine ljudi je ubijeno ove sedmice tokom sukoba između vladinih pristalica i druskih milicija u južnom gradu Suvajdi, što je navelo sirijske snage da intervenišu. To je navodno izazvalo izraelske vazdušne napade, dok Izrael, pozivajući se na obavezu da zaštiti Druze, širi prisustvo na jugu Sirije.
Sjedinjene Američke Države smatraju situaciju "zabrinjavajućom", prema rečima specijalnog izaslanika SAD za Siriju, Toma Baraka, i navodno su pozvale Izrael da obustavi svoje napade. Ali u sredu je Izrael upozorio da će intenzivirati napade ako se sirijske vladine snage ne povuku.
Šta se dogodilo ove sedmice?
Sirijska vojska je u utorak ušla u Suvajdu, uporište druske zajednice na jugu zemlje, nakon što su tokom vikenda izbili sukobi između druskih snaga i beduinskih plemena, što je ponovo rasplamsalo strahove od napada na manjine.
U sukobima je, do utorka, poginulo najmanje 30 ljudi, a desetine su povređene.
Islamističke snage koje su saveznice sirijske vlade pridružile su se borbi ove nedelje, što je pojačalo zabrinutost među Druzima i navelo ključnu ličnost u zajednici da pozove na međunarodnu zaštitu.
Tanjug/AP Photo
Izrael, koji se zavetovao da će zaštititi Druze u Siriji, pokrenuo je nove napade na sirijske vladine snage koje napreduju ka Suvajdi i obećao da će nastaviti napade kako bi zaštitio grupu.
Sirijsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je nekoliko civila i pripadnika bezbednosnih snaga poginulo u napadima, ali nije navelo konkretne brojke.
Ministarstvo je u saopštenju osudilo izraelske napade, nazivajući ih "očiglednim kršenjem suvereniteta Sirijske Arapske Republike" i "primerom kontinuirane agresije i stranog mešanja u unutrašnje poslove suverenih država".
Ranije je izraelska vojska saopštila da je pogodila "vojna vozila koja pripadaju snagama sirijskog režima u oblasti Suvajde na jugu Sirije".
Barak, američki izaslanik, rekao je na Iksu da je Vašington "aktivno uključen u sva dešavanja u Siriji kako bi se usmerio ka mirnim i kontinuiranim produktivnim pregovorima o integraciji".
- Nedavni sukobi u Suvajdi su zabrinjavajući sa svih strana i pokušavamo da postignemo mirno, inkluzivno rešenje za Druze, beduinska plemena, sirijsku vladu i izraelske snage - dodao je on.
Tanjug/AP Photo
U međuvremenu, reporter Aksiosa i analitičar CNN-a Barak Ravid rekao je na Iksu da je Trampova administracija zatražila od Izraela da obustavi napade na sirijske snage na jugu zemlje, pozivajući se na američkog zvaničnika čije ime nije otkrio. Zvaničnik je rekao da je Izrael obećao da će obustaviti napade u utorak uveče.
Međutim, u sredu je izraelski ministar odbrane Izrael Kac rekao da će vojska intenzivirati napade na vladine snage u Suvajdi ako se ne povuku iz tog područja.
- Sirijski režim mora da pusti Druze u Suvajdi i da povuče svoje snage. IDF će nastaviti da napadaju režimske snage dok se ne povuku iz tog područja i uskoro ćepojačati napade protiv režima ako poruka ne bude shvaćena - rekao je Kac u saopštenju koje je podelio njegov portparol.
Izraelska vojska je kasnije saopštila da je pogodila ulaz u sirijski vojni štab u Damasku.
Ko su Druzi?
Druzi su arapska sekta od oko milion ljudi koji uglavnom žive u Siriji, Libanu i Izraelu. Na jugu Sirije, gde Druzi čine većinu u provinciji Suvajda, zajednica je povremeno bila zarobljena između snaga bivšeg Asadovog režima i ekstremističkih grupa tokom desetogodišnjeg građanskog rata u zemlji.
Tanjug/AP Photo
Poreklom iz Egipta i stara 10 vekova, ova grupa praktikuje ogranak islama koji ne dozvoljava preobraćanje, ni u religiju ni iz nje, niti mešovite brakove.
U Siriji je zajednica Druza koncentrisana oko tri glavne provincije blizu Golanske visoravni koju je Izrael okupirao tokom Šestodnevnog rata 1967. godine, pre nego što ju je formalno anektirao 1981. godine. Druzi dele teritoriju sa oko 25.000 jevrejskih doseljenika, raspoređenih u više od 30 naselja.
Većina Druza koji žive na Golanskoj visoravni identifikuje se kao Sirijci i odbila je ponudu izraelskog državljanstva kada je Izrael okupirao region. Oni koji su odbili dobili su izraelske boravišne dozvole, ali se ne smatraju izraelskim državljanima.
Zašto se sirijske snage sukobljavaju sa njima?
Nakon svrgavanja Bašara Al Asada, novi sirijski predsednik Ahmed Al Šara obećao je inkluziju i zavetovao se da će zaštititi sve raznovrsne sirijske zajednice, ali sunitske ekstremističke snage lojalne njemu nastavile su nasilno da se suočavaju sa verskim manjinama.
U martu su stotine ljudi ubijene tokom represije protiv alavitske sekte, kojoj je pripadao Asad, u zapadnom gradu Latakiji, a u aprilu je u sukobima između provladinih oružanih snaga i druskih milicija poginulo najmanje 100 ljudi.
Tanjug/AP Photo
Ključno pitanje koje zaoštrava odnose između nove sirijske vlade i Druza jeste razoružavanje druskih milicija i integracija. Al Šara, nastojeći da konsoliduje oružane frakcije pod jedinstvenom vojskom, nije uspeo da obezbedi sporazume sa Druzima, koji čvrsto insistiraju na zadržavanju svog oružja i nezavisnih milicija.
Druzi, od kojih su se neki protivili autoritarnoj vladavini Bašara Al Asada, ostaju oprezni prema Al Šari, islamističkom lideru sa džihadističkom istorijom. Izrazili su zabrinutost zbog isključenja nekih svojih lidera iz procesa nacionalnog dijaloga Al Šare i ograničene zastupljenosti u novoj vladi, koja uključuje samo jednog druskog ministra.
Nekoliko sati nakon što su trupe ušle u grad u utorak, sirijski ministar odbrane Murhaf Abu Kusra proglasio je "primirje" nakon sporazuma sa neidentifikovanim vođama zajednice i rekao da se vojna policija raspoređuje "kako bi regulisala vojno ponašanje i pozvala prestupnike na odgovornost".
Međutim, u sredu je Ministarstvo odbrane saopštilo da su "odmetničke grupe" nastavile napade na vladine snage, što je izazvalo odmazdu, prema državnoj novinskoj agenciji SANA.
Zašto je Izrael intervenisao?
Tanjug/AP Photo/Matias Delacroix
U utorak je kancelarija izraelskog premijera Bendžamina Netanjahua saopštila da je Izrael "posvećen sprečavanju štete po Druze u Siriji zbog dubokog bratskog saveza sa druzskim građanima u Izraelu i njihovih porodičnih i istorijskih veza sa Druzima u Siriji".
Oko 130.000 izraelskih Druza živi u Karmelu i Galileji na severu Izraela. Za razliku od drugih manjinskih zajednica unutar granica Izraela, muškarci Druzi stariji od 18 godina regrutovani su u izraelsku vojsku od 1957. godine i često dospevaju do visokih pozicija, dok mnogi grade karijere u policiji i bezbednosnim snagama.
Izraelska vlada je takođe jednostrano proglasila zonu demilitarizacije u Siriji koja "zabranjuje uvođenje snaga i oružja na jug Sirije", prema kancelariji izraelskog premijera.
Sirijska vlada je odbacila izraelsku deklaraciju o demilitarizovanoj zoni i, zajedno sa međunarodnom zajednicom, više puta je pozvala Izrael da obustavi vojne akcije koje krše njen suverenitet.
Ranije u utorak duhovni vođa Druza Hikmat Al Hidžri pozvao je na međunarodnu zaštitu "svih zemalja" kako bi se "suprotstavili varvarskoj kampanji" vladinih i savezničkih snaga "koristeći sva moguća sredstva".
- Suočavamo se sa potpunim ratom istrebljenja - rekao je Al Hidžri u video-izjavi.
Profimedia
Međutim, u saopštenju koje su izdale druge vođe Druza pozdravljena je intervencija sirijske vlade u Suvajdi i pozvana je država da potvrdi svoj autoritet. Takođe je pozvana naoružana grupacija u gradu da preda oružje vladinim snagama i da se započne dijalog sa Damaskom.
Da li bi Izrael mogao da postigne dogovor sa zemljom koju stalno bombarduje?
Od pada Asadovog režima u decembru 2024. godine Izrael je zauzeo nove teritorije u Siriji i više puta je pokretao napade na zemlju, sa navodnim ciljem sprečavanja obnove vojnih kapaciteta i iskorenjivanja militanata koji bi mogli da ugroze njegovu bezbednost.
Izraelski napadi su se nastavili uprkos tome što njegov najbliži saveznik, Sjedinjene Američke Države, vrše pritisak na njega da normalizuje odnose sa Sirijom sada kada je pod kontrolom nove vlade.
SAD pokušavaju da usmere zemlje u regionu ka drugačijem putu i nadaju se da će Sirija da potpiše Abrahamske sporazume - niz sporazuma kojima se normalizuju odnosi između Izraela i nekoliko arapskih zemalja. Visoki zvaničnik administracije rekao je za CNN prošlog meseca da je "korisno za Siriju da se okrene ka Izraelu".
Profimedia
U maju je američki predsednik Donald Tramp održao je sastanak sa Šarom u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji. To je bio prvi sastanak na visokom nivou između SAD i Sirije u poslednjih nekoliko decenija.
Tramp je neposredno pre sastanka najavio ukidanje američkih sankcija Siriji, što je potez koji je proslavljen u Siriji i shvaćen kao korak ka reintegraciji zemlje u međunarodnu zajednicu.
Izrael je nagovestio sklonost ka proširenju tih sporazuma. Nakon smrtonosnog sukoba sa Iranom, Netanjahu je rekao da je izraelska "pobeda" otvorila put za "drastično proširenje mirovnih sporazuma", dodajući da Izrael "energično radi na tome".
Ministar spoljnih poslova Gideon Sar je čak izneo koje zemlje Izrael želi za normalizaciju.
- Izrael je zainteresovan za proširenje kruga mira i normalizacije iz Avramovskih sporazuma. Imamo interes da dodamo zemlje, poput Sirije i Libana, naših suseda, u krug mira i normalizacije - uz zaštitu suštinskih i bezbednosnih interesa Izraela - rekao je on krajem prošlog meseca na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim austrijskim kolegom.
Tanjug/AP photo
Izrael je vodio direktne i indirektne razgovore sa novom sirijskom vladom, što ukazuje na promenu dinamike između bivših neprijatelja od pada Asadovog režima.
Međutim, ponovljeni napadi Izraela na sirijsku teritoriju i njegovo prošireno vojno prisustvo u zemlji mogu potencijalno da zakomplikuju sve.
U maju je Al Šara rekao da su indirektni razgovori sa Izraelom imali za cilj da okončaju napade, ali to se nije dogodilo.
Netanjahu je ranije novu vladu u Damasku nazvao "ekstremističkim islamskim režimom" i pretnjom državi Izrael. U maju je izraelski zvaničnik rekao za CNN da je premijer zamolio Trampa da ne ukida sankcije Siriji, rekavši da se plaši da će to dovesti do ponavljanja događaja od 7. oktobra 2023. godine, kada su militanti predvođeni Hamasom napali Izrael.
Izraelski udari na Siriju takođe komplikuju napore Al Šare da konsoliduje vlast u zemlji i promoviše potencijalni sporazum o normalizaciji kao pobedu za suverenitet Sirije i njen narod.
Bonus video
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari