Gde se denula obećana „demokratija"? Zašto su SAD posle 20 godina bombardovanja digle ruke od Avganistana

09.07.2021

19:06 >> 19:09

0

Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić za 24sedam analizirao je odluku o povlačenju američkih trupa i okončanje dvodecenijskog rata

Gde se denula obećana „demokratija"? Zašto su SAD posle 20 godina bombardovanja digle ruke od Avganistana
Copyright Profimedia

Posle dve decenije ratovanja u Avganistanu snage NATO se povlače i napuštaju svoje baze, ostavljajući prostor talibanima da ponovo počnu da se šire u zemlji koja je nekada bila pod njihovom kontrolom.

Talibani brzo napreduju i osvajaju oblasti Avganistana, neke bez ikakvog otpora, dok je nekoliko stotina pripadnika regularnih avganistansih snaga bezbednosti pobeglo od njih preko granice u Tadžikistan.

Pročitajte još

Suhail Šahin, portparol talibana, poručio je da će sve strane trupe koje ostanu u Avganistanu nakon povlačenja NATO-a u septembru biti smatrane okupatorskim, ističući da namera ove grupacije nije da zauzme Kabul vojnom silom, ali da ne očekuju da u prestonici vide strane vojnike nakon što povlačenje bude završeno.

– Ako ne povuku sve snage, što je u suprotnosti sa sporazumom iz Dohe, naše rukovodstvo će odlučiti kako da reaguje – istakao je Šahin nakon izveštaja da bi 1000 američkih vojnika moglo da ostane da štiti diplomatske misije i međunarodni aerodrom u Kabulu.

Bilo je najavljeno da će američka i britanska misija napustiti svoje položaje do 4. jula, ali se predsednik SAD Džozef Bajden tokom svoje redovne konferencije za novinare ogradio od tog datuma, da bi u aprilu rekao da je planirano da svi američki vojnici napuste Avganistan do 11. septembra.

Prošlog petka su američke snage napustile i predale vojnu vazduhoplovnu bazu Bagram, što znači da više ne planiraju značajnije operacije u Avganistanu, ali je u zemlji ostalo još nekoliko stotina pripadnika američke vojske koji čuvaju kompleks američke ambasade u Kabulu.

Džozef Bajden; Profimedia

Manji broj pripadnika britanske Specijalne vazdušne službe (SAS) ostaće u Avganistanu nakon povlačenja zapadnih snaga iz te zemlje, izjavio je bivši vojnik SAS-a. On je rekao da će SAS obučavati avganistanske jedinice i da će njegovi pripadnici biti sa vojskom Avganistana na terenu kao savetnici. Bivši pripadnik SAS-a ističe i da za sada nije određeno koliko će specijalne snage britanske vojske biti na terenu.

Talibani su jasno poručili da su postigli dogovor o miru sa koalicijom, ali ne i sa Vladom Avganistana, a danas su zauzeli glavni granični prelaz između Avganistana i Irana. Prelaz Islam Kala jedan je od najvećih trgovinskih ulaza u Iran, koji vladi donosi mesečni prihod od oko 20 miliona dolara.

Zvaničnici talibana tvrde da su stavili pod kontrolu 85 odsto teritorije Avganistana, što je nemoguće potvrditi, dok avganistanska vlada to osporava. Prema drugim procenama, talibani kontrolišu više od trećine od 400 okruga te zemlje, a američke obaveštajne službe se plaše da bi mogli da preuzmu kontrolu nad zemljom kroz šest meseci.

Dve krvave decenije

Američke trupe vode borbu protiv talibana već 20 godina, a tamo su poslate posle terorističkih napada 11. septembra 2001. godine, u kojima je poginulo 3000 ljudi.

Protalibanski demonstranti pred početak bombardovanja sa transparentom na kom piše „Osama nije terorista. Teroristi su SAD, Indija i Izrael”; Profimedia

Osama Bin Laden, vođa islamističke terorističke grupe Al Kaida, brzo je identifikovan kao glavni krivac. Talibani, radikalni islamisti koji su vladali Avganistanom od 1996, kad su pruzeli vlast nakon sovjetske invazije, i štitili Bin Ladena, odbili su da ga izruče, pa su mesec dana posle napada na Svetski trgovinski centar SAD sa saveznicima počele bombardovanje lokacija talibana i Al Kaide u Kabulu, Kandaharu i Džalalabadu.

– Mi nismo želeli ovu misiju, ali ćemo je ispuniti – izjavio je američki predsednik Džordž Buš Mlađi kad je najavio prve vazdušne napade na Avganistan 7. oktobra 2001. godine.

Misija je, kako je rekao tada, „da se zaustavi upotreba Avganistana kao terorističke baze za operacije i napade vojne sile talibanskog režima.”

Kabul je pao u novembru iste godine, a talibani su pobegli iz grada. Nova vlada koju je podržao SAD preuzela je vlast 2004. godine, ali talibani su i dalje imali veliku podršku u oblastima oko pakistanske granice i zarađivali su stotine miliona dolara godišnje od trgovine drogom, rudarstva i poreza.

Deset godina od početka napada Osamu bin Ladena ubile su američke foke u Pakistanu, a njegovo telo je potom bačeno u more. Osnivač talibanskog pokreta, Mula Muhamed Omar, preminuo je 2013. godine, ali je njegova smrt dve godine držana u tajnosti.

Antiamerički demonstranti spaljuju zastavu SAD; Profimedia

To nije oslabilo ni uništilo talibane, koji su uspeli da povrate svoj uticaj, pa su Amerika i njene saveznici u poslednjih nekoliko godina pokušavali da spreče pad Vlade Avganistana.

Krajem 2014, najkrvavije godine u Avganistanu od 2001, međunarodne snage NATO okončale su borbenu misiju, prepustivši avganistanskoj vojsci da se bori protiv talibana.

Pročitajte još

Prethodnih godina vode se mnogi pregovori između SAD i talibana, a jedan od sporazuma je potpisan u Kataru u februaru 2020. godine. Obe strane su se dogovorile da se NATO povuče iz Avganistana u narednih 14 meseci, a kao datum povlačenja naknadno je utvrđen 11. septembar.

„SAD napuštaju Avganistan poražene”

O odluci američkog predsednika Džozefa Bajdena da povuče trupe iz Avganistana, u kom su tenzije iz dana u dan sve veće, za portal 24sedam pričao je spoljnopolitički komentator Boško Jakšić, koji smatra da je ovaj potez SAD racionalan.

– Mnogi smatraju da se radi o preuranjenom povlačenju svih američkih i NATO trupa i da se time otvaraju vrata da talibani, koji već kontrolišu mnoge provincije u Avganistanu, jednostavno samo ušetaju u Kabul i preuzmu vlast. Kritike Bajdena odnose se i na to da će i mnogi Avganistanci koji su tokom ove dve decenije sarađivali sa Amerikancima ili pokazali da su njihova politička razmišljanja liberalnija sada biti prepušteni na milost i nemilost talibanima, koji se, po svemu sudeći, spremaju da ponovo uspostave Islamski Emirat. Radi se o jednoj veoma kontroverznoj Bajdenovoj odluci, koja s jedne strane jeste zasnovana na jakom argumentu – da se prekine takozvani „večni rat” Amerike i najduži rat u američkoj istoriji. Bajden je govorio da su do sada četvorica predsednika pre njega, dvojica republikanaca i dvojica demokrata, učestvovala u tom ratu i da je on rešen da ga prekine – rekao je Jakšić i dodao:

– Ono što je činjenica jeste da se na neki način potvrđuje istorija, da su Avganistanci i avganistanski Paštuni jedan od najtvrđih naroda i da njihova negostoljubiva zemlja nije za okupaciju ni u vremenima takozvane „Velike igre” iz 19. veka, kada su Britanci pretrpeli poraz, a ni posle decenije koja se 1989. završila porazom sovjetskih trupa i njihovim povlačenjem, što je bio događaj koji je u značajnoj meri uticao i na raspad Sovjetskog Saveza. Naravno da takve implikacije neće važiti za Sjedinjene Države, ali je činjenica da SAD napuštaju Avganistan poražene, što u Vašingtonu ne žele otvoreno da priznaju, ali svakome je jasno da je jedna izuzetno nadmoćna vojna sila morala da se povuče pred vojno inferiornijim neprijateljem.

Profimedia

Iako talibani nisu sačekali da se američka vojska povuče, ona ne reaguje na najnovija akcije i zauzimanje teritorija, nego nastavlja sa povlačenjem, iako je sporazum iz Dohe, kako kaže naš sagovornik, prekršen.

– Amerikanci su, još za vreme Trampove administracije, u direktnim pregovorima sa talibanima postigli sporazum koji je dobar po Amerikance, jer su se talibani na pregovorima u Dohi dogovorili da ne napadaju više koalicione snage, obavezali su se da neće podržavati razne terorističke i fundamentalističke grupe, što su prekršili jer su dali gostoprimstvo ostacima Islamske države, i obavezali su se da će učestvovati u političkim pregovorima u budućnosti, što se vidi da neće biti ispunjeno, jer se talibani oslanjaju na sopstvenu vojnu silu i veoma su superiorni u odnosu na vlasti u Kabulu i svakako će nametati svoju volju, bez potrebe da pregovaraju sa oslabljenim i inferiornim političarima, kakav je predsednik Ašraf Gani, čija vlast nikad nije bila popularna u Avganistanu. Sada su talibani u superiornoj poziciji i to u vrelikoj meri zahvaljujući američkom povlačenju. Mislim da Vlada Avganistana nema šanse da se izbori sa njima – objašnjava on.

Od kada je saopštena odluka o povlačenju snaga SAD, postavlja se pitanje „Zašto je baš sada Amerika digla ruke od Avganistana”, a Jakšić smatra da je to bilo samo pitanje trenutka, jer u ovom ratu ni najmoćnija svetska sila nije mogla da pobedi.

– I da je još jedna decenija ratovanja prošla u ratu koji ne može da se dobije postavilo bi se isto pitanje „zašto povlačenje baš sad”. Bajden je imao političke hrabrosti da se izvuče iz rata, koji je koštao Amerikance ne samo u ljudstvu, jer je u njemu poginulo oko 2400 Amerikanaca, nego i u novcu, pošto je potrošeno preko dve hiljade milijardi dolara. Zato izlazak iz tog začaranog kruga jeste racionalna stvar, ali se mir koji dobija Amerika plaća nemirom Avganistanaca – kaže on.

Profimedia

Talibani, koji iz dana u dan napreduju i ponovo osvajaju deo po deo avganistanske teritorije ponovo će vladati Avganistanom, a jedino šo ostaje pod znakom pitanja jeste da li će vlast biti slična nekadašnjoj ili blaža, ističe naš sagovornik.

– Mislim da su talibani nadomak kapija Kabula. Oni se iz svih pravaca približavaju glavnom gradu, već kontrolišu veliki broj provincija. Samo je pitanje, kada preuzmu vlast, da li će to biti onako rigidna vlast po zakonu Šarije, koju su sprovodili ranije, ili će, kao što su dali nagoveštaj, ta vlast biti ublaženija varijanta onoga što je bilo. To tek treba da vidimo, ali da oni nemaju razloga da nastave političke pregovore – nemaju, jer oni kapitališu na ogromnoj dozi samopouzdanja, stečenog samom činjenicom da su primorali Amerikance da se povuku – kaže on.

Sjedinjene Američke Države, koje su i na teritoriji Avganistana pustošile, pravdajući se „borbom za očuvanje i uspostavljanje demokratije” nisu uspele da postignu svoj cilj ni ovde, kao ni u drugim zemljama u kojima su demonstrirale silu.

Pročitajte još

– Amerikanci svojim silnim intervencijama, pre svega po Bliskom istoku, koje su uvek bile pravdane promocijom demokratije, ni u jednoj od tih zemalja nisu stvorili demokratiju, pa zašto bi Avganistan bio izuzetak – zaključuje Jakšić.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike