Bolsonaro gradi prugu preko Amazona: Prašumu ne zovu bez razloga "pluća planete", a sada će uslediti haos

03.08.2021

19:30 >> 05:31

0

Ovaj poslednji projekat Žaira Bolsonara ujedno je i najdestruktivniji

Bolsonaro gradi prugu preko Amazona: Prašumu ne zovu bez razloga "pluća planete", a sada će uslediti haos
Copyright 24sedam/Profimedia/AP Photo/Eraldo Peres

Uprkos zabrinutosti širom sveta, predsednik Brazila Žair Bolsonaro ne odustaje od eksploatacije najvažnijih prirodnih resursa te zemlje, pa tako planira da gradi železnišku prugu preko Amazona.

Gradnja pruge od 1.000 kilometara predstavlja njegov poslednji, ali i najdestruktivniji projekat do sada, jer bi vozovi prolazili svega 500 metara od 726 zaštićenih oblasti.

Pročitajte još

Nova pruga “Ferograo” bi, takođe, uključivala i gradnju u krugu od 10 kilometara od još 18 oblasti koje su pod visokom zaštitom.

S druge strane, gradnja pruge bi znatno skratila vreme prevoza soje i druge robe i smanjila bi troškove. Zasada roba putuje čak 2.000 kilometara do luka u državama Sao Paulo i Paranja. Veruje se i da će planirani, kraći put povećati konkurekciju na domaćem i međunarodnom tržištu za oko osam odsto.

Žair Bolsonaro: AP Photo/Eraldo Peres, File

Zastrašujuća seča šuma

Severnije zemlje su se obogatile crpljenjem resursa i velikom sečom šuma, a sada žele da ukažu Brazilu da ne čini isto jer će posledice klimatskih promena biti nesagledive. Mnogi Brazilci, očekivano, preziru takvo licemerje, prenosi “Gardijan”.

Jasno je da će “Ferograo”, kao i mnogi Bolsonarovi projekti, rezultirati ozbiljnom štetom po Amazon, a time i po ceo svet.

Ipak, nije dovoljno da ekološke NVO i drugi svetski lideri samo drže lekcije Brazilu, već treba da pruže kompenzaciju za sve troškove koji pokrivaju zaštitu životne sredine.

Kako je pokazala studija Inicijative za klimatska pitanja i Univerziteta u Brazilu, gradnja pruge neće samo progutati ogromnu površinu zemlje, već će ohrabriti razvoj i na okolnom zemljištu. To znači da će se poseći 2.043 kvadratna metra šume, što je 285.000 fudbalskih terena, a to će povećati emisije ugljenika. Svaka tona štetnih gasova koji se emituji košta oko 25 dolara, pa se procenjuje da će Brazil izgubiti oko 1,9 milijardi dolara.

Otkad je došao na vlast 2019. godine, Bolsonaro je u prvi plan stavio seču šuma. Ta praksa se povećala za 85 odsto, što je rekord u poslednjih pet godina.

Protivnici pruge kažu da je zakon na njihovoj strani, jer ako se izmene granice Nacionalnog parka Žamanšim, to bi značilo da je prekršen brazilski ustav.

Partija socijalizma i slobode (PSOL) iznela je ovo pitanje pred Federalni vrhovni sud, koji je privremeno suspendovao “Ferograo”. Kako kaže David Miranda iz te stranke, brazilsko civilno društvo i domoradačke grupe takođe su se ujedinili u odbrani Amazona i ne žele da sud odobri projekat.

Miranda za “Gardijan” kaže kako je Bolsonaro iz svojih planova potpuno isključio domorodačka plemena. To nije samo neetički, već je i onemogućilo da se pozove sud ne bi li se zaustavila gradnja – po sporazumu koji je država potpisala, plemena moraju biti konsultovana kada su u pitanju javne politike koje se tiču njihovih života i teritorija. Međutim, to se nije dogodilo.

Ironično, poljoprivredni giganti žele da očuvaju prašumu. Kiša koja pada po srednjozapadnom delu zemlje “proizvod” je Amazona. Blizu 390 milijardi stabala konstantno pumpa vodu iz Atlantika u atmosferu, stvarajući tzv. leteće reke. Ova vlaga putuje do Anda i stvara kišu koja potom snabdeva glavne basene u Brazilu. Manje drveća znači manje kiše, a samim tim manje zarade za poljoprivrednike.

Profimedia

Kako zaključuje Miranda, nije dovoljno da se samo Brazilci bore protiv izgradnje pruge, jer Amazon utiče na klimu celog sveta. U Brazilu se nalazi najveća tropska šuma na svetu, koja je i najveća banka ugljenika. Ukoliko se dozvoli sve veća seča šume, više će se ugljen-dioksida osloboditi u atmosferu, a to znači klimatski haos.

– Amazon je na ivici katastrofe. Veličina prašume – oko pet i po miliona kvadratnih kilometara (što je za milion kvadratnih kilometara veće od površine EU), često nas zavara da joj je nemoguće naškoditi. Ali te iste “leteće reke” koje idu preko Južne Amerike takođe održavaju šumu. Danas, već oko 15 odsto prašume je posečeno. Kada taj broj dođe do 20 odsto, čitav sistem Amazona će se urušiti, sa direktnim uticajem na čitavu planetu. To će biti tačka bez povratka – upozorio je Miranda, brazilski poslanik.

Pluća planete

Amazonija se proteže na oko pet i po miliona kvadratnih kilometara i prekriva trećinu Južne Amerike. Tu živi blizu dva i po miliona vrsta insekata, preko 2.000 vrsta riba, više od 1.000 vrsta ptica i po 400 vrsta sisavaca, vodozemaca i reptila. U Amazoniji raste više 40.000 vrsta biljaka, od čega 16.000 vrsta drveća.

Profimedia

Kada se dogodi šumski požar, u atmosferu se emituje ugljen-dioksid, što povećava nivo ugljenika, a naučnici strahuju da ćemo uskoro biti u tački kada ni Amazonija neće moći da prima i da zadrži dovoljno ugljenika, koji će odlaziti direktno u atmosferu.

Nivoi zagađivača nalaze se i na visinama od 5.500 metara iznad Zemljine površine, u nekim regijama dosegle su maksimum od 160 volumnih delova na milijardu (ppbv), dok se za lokalne procene očekuje da će biti znatno više.

Novo istraživanje, objavljeno u julu ove godine, pokazalo je da Amazon emituje milijardu tona ugljen-dioksida godišnje. Ogromna prašuma, koja je nekada upijala emisije štetnih gasova i tako umanjivala posledice klimatskih promena, sada ih ubrzava, kažu stručnjaci.

Većinu emisija uzrokuju požari, koje su uglavnom izazvali ljudi krčeći šume kako bi stvorili pašnjake. Ali istraživanje pokazuje da bi, čak i bez požara, visoke temperature i suše podstakle rast emisija ugljen-dioksida. Od šume koja je bila zaslužna za polovinu celokupne apsorbcije ugljen-dioksida na Zemlji, Amazonija se sada pretvara u izvor ugljen-dioksida.

Ova kišna šuma jedan je od najvrednijih resursa koji svet ima za borbu protiv klimatskih promena.

Amazonija je najveća kišna šuma na planeti, a neretko se naziva i “plućima sveta”, zbog toga što apsorbuje enormne količine ugljen-dioksida i proizvodi oko 20 odsto kiseonika u svetu.

Pročitajte još

Milijarde drveća u sebi drže ugljenik koji se nagomilavao stotinama, ako ne i hiljadama godina, što usporava brzinu globalnog zagrevanja.

Poljoprivreda u Južnoj Americi takođe opstaje zbog kiše koja se proizvodi iz šume.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike