Novi kralj stupio na presto i poništio staru kletvu: Koliko su danas jaki afrički monarsi i koja je njihova uloga

28.08.2021

07:08 >> 10:23

0

Nigerijski ustav se ne bavi posebno kraljevima, ali se oni u društvu posmatraju kao čuvari vere i kulture

Novi kralj stupio na presto i poništio staru kletvu: Koliko su danas jaki afrički monarsi i koja je njihova uloga
Copyright Profimedia

Staro nigerijsko kraljevstvo Ivere, znano još i kao Vari, dobilo je novog kralja, 21. po redu.

Olu (kralj) Ogiame Atuvatse III je stupio na presto i time je, prvi put posle više od 200 godine, kralj postao najstariji sin jednog olua dok mu je majka još živa.

Pročitajte još

Hiljade Nigerijaca, visokih zvanica i ljudi koji su došli iz svih krajeva sveta kako bi poželeli sreću novom vladaru, preplavile su ulice u tradicionalnim crvenim i belim odorama.

Događaju su prisustvovali ministri, guverneri, senatori, verske vođe i diplomate, a atmosferu su ulepšali muzika, brodska regata i plesne i akrobatske tačke.

Rođen kao Utiejinoritsetsola Emiko (37), novi kralj najmlađi je na tronu Varija. Nasledio je presto nakon smrti ujaka, ali ni to nije prošlo bez kontroverzi jer su se pojedini lideri bunili pošto njegova majka nije iz redova Itsekirija. Uoči krunisanja pojavljivale su i se glasine da će sve biti otkazano, kao i da je kruna nestala.

– Rasprava je rešena i kruna je pronađena – rekao je izvor iz palate.

Kraljevstvo Vari ili Ivere osnovano je u 15. veku, a sedište mu je u gradu Variju, u državi Delta, u Nigeriji. Ovu važnu luku su nekada koristili portugalski i holandski trgovci.

Vari je i važan naftni centar na reci Niger, a većinu populacije čine etničke grupe Urhobo, Itsekiri i Idžo, a upravo su Itsekiri dobili novog kralja.

Ogiame Atuvatse III, inače školovan u SAD, nove generacije opčinio je progresivnim idejama, a govor na ceremoniji krunisanja je privukao posebnu pažnju.

Između ostalog, poručio je da region treba da traži više od “nafte i gasa”. Nigerija je, inače, najveći proizvođač nafte u Africi. Osamdeset šest odsto celokupnog prihoda od izvoza im dolazi upravo od nafte.

Youtube/Channels Television

Region Delte se godinama bori sa curenjem nafte, teroristima i zagađenjem.

– Moramo gledati dalje od nafte i gasa i usmeriti našu energiju u pravom smeru, ka poduhvatima koji će nam doneti sveukupno nove vrednosti – poručio je on.

Obećao je i da će žene imati aktivnu ulogu u društvu.

– Postaraćemo se da žene, i mlade i starije, budu poštovane i počastvovane, ne samo na rečima već u praksi. Tako da kažem našim ženama danas, nećete biti nevidljive – rekao je.

U skladu sa tradicijom, njegova majka i žena su dobile nove titule i ubuduće će biti znane kao Ije Olu Atuvatse III i Olori Atuvatse III.

Ovo je bio važan događaj za mnoge u zemlji, ali i za nigerijsku dijasporu, tako da su mnogi bili prikovani za televizore prateći krunisanje.

Youtube/Channels Television

Itsekiri su etnička grupa koja živi u zapadnom delu delte reke Niger.

Nigerijka Durotoje je rekla da je ovo drugo krunisanje koje je imala prilike da vidi.

– Sa 10 godina sam prisustvovala krunisanju oca današnjeg kralja i tada je bilo mnogo ljubavi za njega. U svakom domu se pričalo o tome. Danas, kada imam 44 godine i troje dece, spremam se za još jedno krunisanje i to je za mene čast – rekla je ona.

Ko su Itsekiri?

Itsekiri su podgrupa naroda Joruba, a procenjuje se da ih ima oko 2,7 miliona. Pretežno žive u oblastima Varija u Delti, duž Atlantika. Značajnih zajednica ima i u nigerijskim državama Edo i Ondo, ali i u gradovima Lagosu, Sapeleu, Abudži i drugima. Veliki broj pripadnika ove etničke grupe živi i u Velikoj Britaniji, SAD i Kanadi.

Svoju zemlju uglavnom označavaju kao Kraljestvo Varija ili Ivere. Kada je reč o jeziku kojim se služe, najsličniji je jezicima jorubi, koji se govori na jugozapadu zemlje, i Igaliju, koji je karakterističan za centralnu Nigeriju. Ipak, pozajmili su dosta toga iz naroda Edo, ali i od Portugalaca, pošto su bili prvi u Nigeriji koji su uspostavili komunikaciju sa portugalskim moreplovcima i istraživačima. Naravno, služe se i engleskim jezikom.

Profimedia

Inače, u Nigeriji postoji više od 250 etničkih zajednica i govori se više od 500 jezika, pa je engleski zvaničan jezik kako bi se lakše sporazumevali.

U 15. veku Itsekiri su prihvatili princa Džinuva, iz Kraljevstva Benina, kao monarha. Kako su već u 16. veku stupili u kontakt sa evropskim moreplovcima ubrzo su primili katoličku veru. Kraljevstvo se održalo do dana današnjeg.

Smatra se da su pripadnici ove etničke grupe visoko obrazovani i odlikuju se visokim nivoom pismenosti i bogatim kulturnim nasleđem. Još u 17. veku su imali kralja koji je diplomirao na Univerzitetu Koimbra u Portugaliji.

Dedina kletva

Novi kralj je, takođe, otklonio kletvu, za koju se veruje da je njegov deda olu Eredžuva II bacio na Nigeriju pre 55 godina.

– Čvrsto verujem u zamršenu povezanost duhovnog sveta i manifestacije u fizičkom. Naše je snažno verovanje da se tim pitanjem moramo danas pozabaviti. Kao duhovni, kulturni, politički i tradicionalni vladar ove zemlje prekidam kletvu, a umesto nje oslobađam oproštaj i zacelivanje federalnoj vladi Nigerije, čiji su umovi korišćeni za propagiranje tog prekršaja – rekao je on.

Eredžuva II je bio istaknuti vladar Itsekirija, a vladao je kraljevstvom Vari od 1951. do 1964. kao i od 1966. do 1986. godine. Bio je 18. kralj pod titulom Ogiame Eredžuva II.

Navodno, tokom određenih političkih prepirki šezdesetih godina prošlog veka, Eredžuva II je rekao vladaru Benina da je uvređen i tada su obojica bacila kletvu na zemlju Ivera i nikad je nisu poništili. Postojale su dve velike političke partije, AG (Action Group) i NCNC. Vladari Itsekirija su tako bili sukobljeni, a pošto se smatralo da je Eredžuva II podržao opciju AG, smenjen je i proteran 1964. godine. Na vlast ga je vratila nova vlada potpomognuta vojskom, dve godine kasnije, a NCNC je zbačen. Ljutnja zbog smene je ipak ostala, pa je kralj bacio kletvu i nikada je nije poništio, što je novi monarh odlučio da konačno uradi.

Za mnoge pripadnike naroda Itsikirija, krunisanje je znak novog doba, posebno za one u dijaspori koji žele da izgrade čvršće veze sa domovinom.

– Veoma je važno da na tronu imate nekoga za koga smatram da će moći da ostvari te snove – rekla je Nigerijka Džemide.

Kako su nigerijski kraljevi izgubili svoju moć

Od emira do kraljeva, nigerijski tradicionalni vladari se u sve većoj meri izvrgavaju ruglu, a iza toga uglavnom stoje političari i mlađe generacije koje ih posmatraju kao ostatak nekih davnih prošlih vremena, pisao je BBC.

Ne zna se tačan broj monarha u multietničkoj Nigeriji, ali se čini da na svakom pedlju zemlje ima po jedan. Baš iz tog razloga se često sukobljavaju sa lokalnim političarima.

Uprkos svemu, tradicionalni vladari su zadržali uticaj u većem delu zemlje i njihovo mišljenje se poštuje.

Nigerijski ustav se ne bavi posebno kraljevima, ali se oni u društvu posmatraju kao čuvari vere i kulture, a i to se može shvatiti kao neki vid moći.

Olutajo Adešina, profesor na Univerzitetu u Lagosu, rekao je da kraljevi poseduju neke latentne moći kojih se političari plaše.

– Ukoliko nisu bitni, političari će ih ignorisati. Ali, ignorišete ih na svoju odgovornost – poručio je on.

Ipak, dosta je primera da političari ne iskazuju poštovanje tradicionalnim vladarima.

Primera radi, prošle godine je kralj jedne južne države javno ismejan jer je odmahivao glavom dok je guverner Nijesom Vajk govorio. Guverner se rugao i njegovoj tradicionalnoj odeći.

Sa druge strane, ima i onih koji se trude da ostanu relevantni. Kralj Oba Akanbi ima veoma živopisnu stranicu na Instagramu.

– Grdno se varate ako mislite da su kraljevi otužni likovi u prnjama, koji ne umeju da igraju i da se zabavljaju ili se bave vudu magijom – poručio je u jednom postu.

Međutim, nisu svi mladi oduševljeni ovakvim pojavama, pa poručuju da “kraljevi koji nemaju autoritet, ni vojsku, ne vode ratove, nemaju odgovornost nad razvojem i prosperitetom njihove oblasti”.

– A ipak, učestvujemo u ovim jadnim fantazijama u kojima su oni moćni kraljevi koji će učiniti toliko toga. Veoma smešno – poručio je jedan korisnik društvenih mreža, preneo je BBC.

Nigerijski kraljevi su, ipak, bili nekada zaista moćni, ali to su bila druga vremena. Između 14. i 19. veka morali su da se suočavaju sa Portugalcima i Britancima, trgovali su robovima, palminim uljem i drugom robom i vodili su narod u ratove. Kraljevi naroda Joruba su mogli da pozovu bilo koju ženu, čak iako je već bila udata, i proglase je za jednu od svojih supruga. To se sve promenilo kada su Britanci pokorili kraljevstva, jedno po jedno. Ovlašćenja koja su imali tradicionalni vladari preneta su na novonastale kolonijalne vlade, a Evropljani su nastavili da vladaju preko plemena i njihovih vođa.

Pročitajte još

Pojedini monarsi i danas praktikuju određene verske ceremonije kojim se rešavaju razmirice oko zemlje ili svađe među sunarodnicima.

Velikog uticaja imaju na glasače kada političari iznenada tokom izbora postanu prijateljski raspoloženi prema njima.

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike