U ovoj zemlji sve više ljudi umire u samoći, bez igde ikoga: Kako se boriti protiv fenomena "godoksa"? (VIDEO)

20.12.2022

20:12

0

Autor: N. Pavlović

Južnokorejska populacija ubrzano stari što je jedan od faktora koji doprinosi ovom problemu

U ovoj zemlji sve više ljudi umire u samoći, bez igde ikoga: Kako se boriti protiv fenomena "godoksa"? (VIDEO)
"Usamljena smrt" je sve veći problem u Južnoj Koreji - Copyright Profimedia

Južna Koreja ima problem - hiljade ljudi, uglavnom sredovečnih i izolovanih, umire u samoći svake godine jer ih često niko ne pronađe danima ili nedeljama.

U pitanju je "godoksa" ili "usamljena smrt", rasprostranjeni fenomen protiv koga južnokorejska vlada pokušava da se bori dok joj populacija ubrzano stari.

Pod tamošnjim zakonima, pod usamljenom smrću se podrazumeva kada neko, ko živi sam i ko je odsečen od porodice i rođaka, premine zbog bolesti ili samoubistva, a njihovo telo potom bude pronađeno tek nakon određenog vremena.

Pošto se broj takvih slučajeva uvećava, pitanje privlači veliku pažnju javnosti u poslednjih 10 godina. Faktori koji utiču na ovu pojavu su: demografska kriza, siromaštvo i društvena izolacija i jaz u primanju socijalne pomoći, a čitava situacija je utoliko ozbiljnija otkad je počela pandemija koronavirusa.

Prošle godine je u Južnoj Koreji zabeleženo 3.378 usamljenih smrti, u odnosu na 2.412 iz 2017.

Fenomen pogađa ljude iz različitih demografskih grupa, ali su u posebnom riziku sredovečni i stariji muškarci. Tačnije, njihov broj je 5,3 puta veći od žena koje umiru same.

Profimedia
"Usamljena smrt" najviše pogađa starije muškarce

Ljudi u pedesetim i šezdesetim godinama čine 60 odsto "usamljenih smrtnih slučajeva", ali ima dosta i onih starih oko 40 ili 70 godina. Usamljenici u dvadesetim ili tridesetim godinama čine 6 do 8 odsto ovakvih smrtnih slučajeva.

Iako se nedavni izveštaj Ministarstva zdravlja nije bavio uzrocima fenomena, on se već godinama izučava kako bi vlasti razumele šta doprinosi smrti u samoći.

Biti star i siromašan

Južna Koreja je jedna od azijskih zemalja, pored Japana i Kine, koja se suočava sa demografskim padom jer se rađa sve manje beba, a žene se porađaju kasnije tokom života.

Stopa nataliteta postojano opada od 2015. godine, a stručnjaci krive mnoge faktore, od zahtevne radne kulture, rastućih troškova života do stagnirajućih plata i odlaganja roditeljstva. Istovremeno, radna snaga se smanjuje i postoji bojazan da neće biti dovoljno radnika koji bi mogli da pomognu brojnoj starijoj populaciji, bilo u bolnicama i domovima ili u uslovima kućne nege.

Miloni starijih ljudi se muče da prežive jer su sami.

Prema podacima iz 2016. godine, 43 odsto starijih od 65 godina je živelo ispod granice siromaštva.

Jedna studija iz 2021. je analizirala devet slučajeva usamljene smrti, a obavljeni su i veliki intervjui sa komšijama, stanodavcima i radnicima socijalnih službi.

Jedan slučaj se bavio 64-godinjim radnikom koji umro od bolesti jetre, usled problema sa alkoholom, godinu dana nakon što je izgubio posao zbog invaliditeta. Nije bio obrazovan, nije imao porodicu ni mobilni telefon.

U drugom slučaju, 88-godišnja žena je nakon smrti sina upala u novčane probleme.  Preminula je kada se zbog pandemije zatvorio centar za brigu o starijima koji je nudio besplatne obroke.

Ističe se da vlasti nisu pružile dovoljnu pomoć kao i da hronični bolesnici ne dobijaju potrebnu pomoć kod kuće.

Velikom broju ljudi je životni standard drastično opao nakon razvoda ili gubitka posla pogotovo ukoliko nisu inače "bili upoznati sa zdravstvenim osiguranjem ili kućnim poslovima", stoji u studiji koja je pomenuta i u izveštaju Ministarstva zdravlja.

Dosta žrtava je živelo u prenatrpanim prostorima ili socijalnim stanovima koji se zovu džokbang gde stanari dele kupatila, ili u podrumskim stanovima koji su se prošle godine našli u žiži javnosti kada se jedna porodica udavila u poplavama jer su bili zarobljeni

U većim gradovima, poput Seula, visoke cene izdavanja stanova znače da su ovakvi socijalni objekti jedini izbor za mnoge koji nemaju mnogo novca. Osim što se živi u skromnim uslovima, donose i dodatnu izolaciju jer se smatraju za sirotinjske, prljave kvartove čiji su stanovnici
često stigmatizovani.

AP Photo/Ahn Young-joon
Podrumski stanovi u Seulu

Šta je rešenje?

Tokom godina su se pojavljivale brojne inicijative kako bi se pomoglo građanima u nevolji.

Seul je 2018. pokrenuo program "komšijske straže" u kome bi članovi zajednice posećivali sugrađane koji sami žive, posebno u podrumskim stanovima i drugim ranjivijim kvartovima grada.

Prema tom planu, bolnice, stanodavci i radnici prodavnica su "stražari" koji treba da obaveste nadležne kada primete da redovnih pacijenata ili mušterija nema već neko vreme ili ako su odjednom prestali da plaćaju kiriju.

Nekoliko gradova, poput Seula, Ulsana i Čondžua, pokrenulo je mobilne aplikacije za one koji žive sami, tako da se poruka šalje kontaktu za hitne slučajeve čim se telefon ne koristi određeni vremenski period.

Profimedia
Seul

U akciju su stupile i crkve i neprofitne organizacije koje, između ostalog, pripremaju sahrane onih koji su preminuli sami i bez srodnika ili prijatelja koji bi ih oplakivali.

Zakon o prevenciji usamljene smrti je donesen prošle godine i poslednja je u nizu mera.

Vlada je  u obavezi da napiše opširan plan za prevenciju i da na svakih pet godina podnosi izveštaj. Glavni zadatak će biti da se pokrene više sistema podrške za građane koji pokušavaju da ponovo stanu na noge, uključujući obrazovanje, obuku i savetovališta, a to se posebno odnosi na starije.

 

BONUS VIDEO

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike