Ispravka: Naučnici sa Univerziteta Boston nisu stvorili novi smrtonosni soj kovida

17.10.2022

21:47

0

Autor: 24sedam

Tim istraživača iz Bostona i Floride izdvojio je omikronov spajk protein i pričvrstili ga na originalni soj divljeg tipa koji se prvi put pojavio u Vuhanu na početku pandemije

Ispravka: Naučnici sa Univerziteta Boston nisu stvorili novi smrtonosni soj kovida
Tan2022-1-25_144842818_0 - Copyright Tanjug/AP Photo/Ajit Solanki

Naučnici sa Univerziteta Boston optuženi du su u laboratoriji stvorili novi soj kovida. Otrkiveno je da je tim napravio hibridni virus - kombinujući omikron i originalni Vuhan soj, koji je ubio 80 odsto miševa u jednoj studiji.

U novom istraživanju, koje još nije dobilo recenziju, tim istraživača iz Bostona i Floride izdvojio je omikronov spajk protein i pričvrstili ga na originalni soj divljeg tipa koji se prvi put pojavio u Vuhanu na početku pandemije. Istraživači su pogledali kako su miševi prošli pod novim hibridnim sojem u poređenju sa originalnom varijantom omikrona.

Međutim, kada je slična grupa glodara bila izložena standardnom soju omikrona, svi su preživeli i iskusili samo 'blage' simptome.

Istraživači su rekli da to znači da, iako je šiljasti protein odgovoran za infektivnost, promene u drugim delovima njegove strukture određuju njegovu smrtnost.

AP Photo, File
 

Naučnici iz Bostona su sproveli slična istraživanja i posmatrali efekte različitih sojeva na ljudske ćelije pluća koje su uzgajane u laboratoriji.

Kovid se hvata za ljudske ćelije svojim šiljastim proteinom i daje uputstva zdravim ćelijama da proizvode kopije sebe.

Naučnici su izmerili koliko kopija je svaka varijanta izazvala stvaranje zdravstvenih ćelija. Otkrili su da hibridni soj proizvodi pet puta više virusnih čestica od originalnog omikrona.

Naučnici priznaju da hibridni virus verovatno neće biti smrtonosan za ljude kao što je to slučaj kod miševa. To je zato što je specifična vrsta korišćenih laboratorijskih miševa veoma podložna teškoj kovid bolesti. Miševi i ljudi takođe imaju veoma različite imune odgovore na virus.

Pixabay

Raskrinkavanje.ba upozorava

Kako je upozorilo Raskrinkavanje.ba neki naslovi medijskih izveštaja o kontroverznoj studiji bostonskog univerziteta ističu opasnost eksperimenta u kojem je stvoren novi soj koronavirusa, izostavljajući kontekst i svrhu studije.

Manipulativno predstavljanje navedene studije objavio je Daily Mail, čije su navode analizirali inostrani fact-checking portali (PolitiFact, AFP, Logically). Analiza ovih navoda objavljena je i kod nas, na naučnom blogu Quantum of Science. 

Kako je u analiziranim člancima donekle i objašnjeno, naučnici/e Nacionalne laboratorije za nove zarazne bolesti Univerziteta u Bostonu (National Emerging Infectious Diseases Laboratories - NEIDL) u oktobru su objavili/e studiju u preprintu čiji je fokus bio na proteinu omikron varijante virusa SARS-CoV-2. Taj protein ima veliki broj mutacija zbog kojih ovaj soj “izbegava” imunitet stečen vakcinacijom, a ipak uzrokuje nižu stopu teških infekcija. 

Ispitivali/e su i da li je protein šiljka omikron varijante odgovoran za blažu kliničku sliku koju ovaj jako zarazni soj uzrokuje kod ljudi.

Da bi to utvrdili/e, na originalni soj virusa iz Wuhana dodali su protein šiljka omikron varijante. Tako su dobili/e “mutant” verziju virusa – himerni virus čija je osnova stari virus, a šiljak je onaj od mutirane omikron varijante. Ovaj je soj u studiji nazvan “Omi-S” virusom. 

Da bi izveli/e eksperiment, naučnici/e su jednu grupu laboratorijskih miševa posebno podložnih bolesti Covid-19 zarazili/e originalnom varijantom iz Wuhana, drugu grupu omikron varijantom i treću grupu mutant varijantom (Omi-S). Eksperiment je pokazao da originalna varijanta ima smrtnost od 100% kod miševa (svih šest miševa je uginulo); omikron varijanta je izazvala blažu infekciju, ali nije bila smrtonosna, dok je Omi-S virus izazvao smrtnost od 80% (osam od deset miševa je uginulo). 

Naučnici/e su zaključili/e da protein šiljka nije odgovoran za blažu kliničku sliku omikron varijante, već da su u pitanju neki drugi proteini ili dijelovi te varijante.

“Mutant” verzija ima smrtnost od 80% na miševima, što je čini smrtonosnijom od omikron, ali istovremeno manje smrtonosnom od originalnog soja – i to samo na miševima. 

Tako je tvrdnja da je napravljena “najsmrtonosnija verzija korone”, je manipulacija činjenicama. Smrtonosnost varijanti u ovom slučaju može se posmatrati i o njoj zaključivati samo u okvirima studije provedene na miševima, ali i ne usporedbom sa smrtnošću kod ljudi. 

Dakle, naučnici/e su studiju proveli/e kako bi bolje razumjeli/e omikron varijantu i, da bi to uradili/e, napravili/e su novi soj virusa za koji se testom ispostavilo da je smrtonosniji za miševe od originalnog omikron soja.

Polemike oko studije u naučnim krugovima i javnosti vezuju se zapravo za pitanje da li je virus mutant (Omi-S virus) dobio dodatne, “poboljšane” funkcije (recimo, da li je postao smrtonosniji), što bi ovu studiju kvalifikovalo kao studiju povećanja funkcije (eng. Gain of Function - GoF).

Istraživanje povećanja funkcije medicinsko je istraživanje koje genetički mijenja organizam tako da može poboljšati biološke funkcije genskih proizvoda. To može uključivati izmijenjenu patogenezu, prenosivost ili raspon domaćina, tj. vrste domaćina koje mikroorganizam može zaraziti, objašnjeno je na blogu Quantum of Science. 

Ovakva istraživanja su kontroverzna i sprovode se u laboratorijima najvišeg ranga zaštite s ciljem boljeg razumijevanja patogena, testiranja naučnih teorija, kao i pronalaska tretmana za bolesti koje ti patogeni uzrokuju.

Kako navodi AFP, vlada Sjedinjenih Američkih Država suspendovala je finansiranje takvih istraživanja u periodu od 2014. do 2017. godine, nakon čega su ukinuta ograničenja, ali i uvedeni novi protokoli za finansiranje. Ukoliko istraživanje uključuje “potencijalne pandemijske patogene” ili bakterije i viruse koji su visoko prenosivi, to istraživanje zahteva povećan nadzor američkog Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi (Department of Health and Human Services). 

Pošto je Nacionalni institut za alergije i zarazne bolesti (NIAID) koji deluje u sklopu Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH) i Ministarstva zdravlja finansirao jedan deo ovog istraživanja, u slučaju da je ovo istraživanje bilo istraživanje povećanja funkcija, ono bi moralo biti prijavljeno, tj. finansijer bi morao biti obavešten o njegovim detaljima.

U reakciji Univerziteta Boston (17.10) na medijske napise u kojima su manipulativno predstavljeni nalazi studije navedeno je da njihova studija nije istraživanje povećanja funkcije i da nisu “pojačali” originalni soj virusa (nazvan Washington state SARS-CoV-2) kako bi ga učinili još opasnijim. U reakciji stoji da je novi virus zapravo manje smrtonosan. 

Direktor NEIDL-a Ronald B. Corley naglasio je da su mediji pogrešno predstavili ne samo rezultate studije nego i njenu svrhu:

Taj broj od 80 posto ono je na šta su se zakačili medijski izvještaji, pogrešno predstavljajući studiju i njene ciljeve.“Ovo je izjava izvučena iz konteksta u svrhu senzacionalizma,” kaže Corley, “i potpuno pogrešno predstavlja ne samo nalaze već [takođe] svrhu studije.”

Navedeno je i to da su istraživanje odobrili Komitet za biosigurnost nacionalnog instituta za zdravstvene nauke o životnoj sredini – Institutional Biosafety Committee (IBC) – te bostonsko lokalno odeljenje za zdravlje – Boston Public Health Commission. 

Budući da NIH nije bio upoznat s detaljima istraživanja, u reakciji bostonskog univerziteta izneseni su i argumenti zašto ovo istraživanje nije trebalo biti prijavljeno. Prvi je da je istraživanje uglavnom provedeno sredstvima Univerziteta Boston, tj. da NIAID nije direktno finansirao istraživanje, već su njihova sredstva iskorištena za razvoj platformi i tehnologija korištenih u istraživanju. Drugi argument jeste da istraživanje nije bilo “istraživanje povećanja funkcija” te bi, da je i u jednom momentu studija prerasla u takav oblik istraživanja, ono po protokolima NIAID-a i protokolima bostonskog univerziteta bilo prekinuto. 

Nisu svi u naučnoj zajednici saglasni s tvrdnjama da do povećanja funkcije himernog virusa nije došlo, dok pojedini/e naučnici/e preispituju i opravdanost vršenja ovakvog eksperimenta. 

NIH je pokrenuo istragu oko slučaja kako bi utvrdio da li je eksperiment trebao biti predmet protokola ove agencije.

Kada je reč o tvrdnji da su SAD finansirale istraživanje povećanja funkcije patogena pre početka pandemije, američka vlada kroz NIAID i NIH jeste dodelila sredstva EcoHealth alijansi, koja je sarađivala s Institutom u Wuhanu na istraživanju koronavirusa iz šišmiša pre početka pandemije, piše BBC. 

No, nema saglasnosti među ekspertima da li su dva provedena istraživanja 2015. i 2017. bila istraživanja povećanja funkcije patogena. Rebeka Moric s državnog univerziteta Colorado State University rekla je za BBC: 

- Ne postoji uvek konsenzus [o istraživanjima povećanja funkcije], čak ni među stručnjacima a institucije različito tumače i primenjuju politiku.

No, natpisi o kontroverznim istraživanjima potencijalnih pandemijskih patogena potpiruju spekulacije o tome da je SARS-CoV-2 virus “procureo” iz laboratorije i tako dospeo u populaciju. To se može videti i u medijskim izvještajima o istraživanju s Omi-S virusom. Kako navodi AFP, nedostatak definitivnih dokaza omogućava da takve teorije i dalje zvuče kao moguće, iako postoje izveštaji da je virus sa životinje na čoveka prešao upravo na pijaci u Wuhanu.

Napomena: Kako je upozorio portal Raskrinkavanje.ba u prvoj verziji ovog teksta nedostajao je kontekst te je u novoj verziji teksta to ispravljeno.

Bonus video:

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike