Vašington želi da prati glavni ruski medij? Raša tudej zabranjena u Evropi i Kanadi, a u SAD se i dalje emituje (VIDEO)

01.03.2022

16:36

0

Danas je društvena mreža Instagram blokirala sve naloge TV kanala RT u 27 evropskih zemalja

Vašington želi da prati glavni ruski medij? Raša tudej zabranjena u Evropi i Kanadi, a u SAD se i dalje emituje (VIDEO)
profimedia-0356665046 - Copyright Profimedia

Dok je ruska medijska mreža Raša tudej zabranjena u Evropi i Kanadi nakon oslobodilačke vojne akcije Rusije u Ukrajini, njeno emtiovanje se nastavlja u Americi.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen najavila je u nedelju da će RT, kao i druga svetska ruska televizija Sputnjik, biti zabranjeni u Evropskoj uniji, nazvavši ih „medijskom mašinom Kremlja“ i dodavši da EU „razvija alate za zabranu njihove toksičnosti i štetnih dezinformacija“.

Glavni kanadski televizijski provajderi takođe su prošlog vikenda najavili da će izbaciti RT iz svoje ponude.

Da se u Americi na Jutjubu i dalje emituje Raša tudej primetila je i Srpknja koja tamo živi, a koja nam je kao čitateljka portala 24sedam poslala snimak koji to dokazuje.

U snimku se vidi deo govora šefa diplomatije EU Žozepa Borelja, a čitateljka kaže da do sada nije bilo prekida, što je znak da Sjedinjene Američke Države i dalje žele pomno da prate o čemu izveštava RT.

Danas je društvena mreža Instagram blokirala sve naloge TV kanala RT u 27 evropskih zemalja, saopšteno je u sedištu ruskog medija RT.

Kanal RT je objavio kopiju pisma Instagrama u kojem se navodi da je RT blokiran u Austriji, Belgiji, Bugarskoj, Hrvatskoj, Danskoj, Estoniji, Finskoj, Francuskoj, Nemačkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Irskoj, Italiji, Letoniji, Litvaniji, Luksemburgu, Holandiji, Poljskoj, Portugaliji, Rumuniji, Slovačkoj, Sloveniji, Španiji, Švedskoj, Češkoj, na Kipru i Malti, prenosi TASS.

Podsetimo, pritisak zapadnih zemalja na Rusiju, njene zvaničnike i medije počeo je sankcijama koje su usledile nakon odluke Moskve da prošlog četvrtka, 24. februara, pokrene oslobodilačku vojnu akciju u Ukrajini kako bi je "demilitarizovala i denacifikovala". Sve se odigralo posle intenzivnih napada ukrajinske vojske na Donjecku i Lugansku Narodnu Republiku, koje su zatražile pomoć ruskog predsednika Vladimira Putina, na šta je on hitro reagovao poslavši u ove teritorije vojsku koja je počela da gađa vojna postrojenja i objekte nakon što je NATO odbio da adekvatno odgovori na njene zahteve za bezbednosne garancije.

Bonus video

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike