Šta se sprema Trampu? Pravno gonjenje zbog nereda na Kapitolu sve verovatniji scenario

04.08.2021

06:45 >> 08:16

0

Nova svedočenja o događajima 6. januara mogla bi da ugroze bivšeg predsednika SAD

Šta se sprema Trampu? Pravno gonjenje zbog nereda na Kapitolu sve verovatniji scenario
Copyright AP Photo/Jose Luis Magana/Evan Vucci/Manuel Balce Ceneta

Svedočenja policajaca koji su 6. januara branili Kapitol Hil ne idu u prilog bivšem predsedniku Sjedinjenih Američkih Država Donaldu Trampu. Mnogi od njih ispričali su da su demonstranti koji su napravili haos tog dana pričali da ih je tadašnji predsednik poslao tamo nakon što je nedeljama pričao o prevari na izborima.

– Svi oni, svi su nam govorili „Tramp nas je poslao” – rekao je pred komisijom Predstavničkog doma narednik kapitolske policije Akvilino A. Gonel, a slične izjave imale su i njegove kolege iz policije koja je zadužena za zaštitu Kapitol Hila i osoblje iz Metropolitanske policijske uprave okruga Kolumbija.

Pročitajte još

Iako je javno mnjenje već proglasilo bivšeg predsednika krivim za izazivanje nereda na Kapitolu, slučaj na saveznom sudu je mnogo zamršeniji. Prema Zakonu protiv nereda, tužioci moraju da ustanove dve stvari: da li je Tramp izazvao nerede i da li je nameravao da ih izazove. Svedočenja policajaca, koja Trampove reči povezuju sa postupcima demonstranata, približila su tužioce cilju da se bivši predsednik SAD proglasi pravno odgovornim za haos 6. januara.

U.S. Capitol Police via AP

Iako su krivične prijave i dalje malo verovatne zbog zaštite koju pruža Prvi amandman i nedavnih sudskih sporova koji ograničavaju obim Zakona protiv nereda, novi dokazi mogli bi da budu presudni. Konkretno govoreći, svedočenja policajaca mogla bi da budu dodatni argument koji će podržati tvrdnju da Trampovi pozivi pristalicama da ustanu protiv potvrde Kongresa o regularnosti izbora nisu samo vapaj gubitnika, već su namerno planirani sa ciljem da se izazove nasilje i podrži strategija za poništavanje izbora.

U prilog Trampovom potencijalnom učešću u pobuni govori i novo otkriće koje je obelodanjeno u petak – da je on naložio službenicima Ministarstva pravde da „samo kažu da su izbori bili neregularni” i da „ostalo prepuste njemu”. Ovo bi moglo da bude od značaja za krivični predmet i da pokaže u kojoj meri je Tramp povezan sa ishodom narušavanja izbornih rezultata i preduzimanjem radnji koje su sprovedene kako bi se to postiglo. Iako je Ministarstvo u to vreme bilo u rukama Republikanske stranke, zvaničnici su odbili da poslušaju Trampa.

Donald Tramp; Profimedia

U nedavnoj izjavi Ministarstva pravde dodato je da se Trampovi saveznici u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti ne mogu pozivati na privilegije ili imunitete svojih funkcija ako ih Kongres pozove da svedoče, zbog čega je bivši predsednik još ugroženiji. Tada je Tramp kao trenutni predsednik uživao imunitet od saveznog krivičnog gonjenja za zločine počinjene dok je bio na funkciji, ali sada, kao bivši predsednik, nije zaštićen.

Članovi Predstavničkog doma koji su bili pokretači Trampovog suđenja za opoziv u februaru odbacili su ograničenja Prvog amandmana koja se tiču nekažnjavanja Trampa zbog govora koji je održao 6. januara. Izjave izgrednika mogle bi da budu od pomoći u jačanju ove inicijative i da omoguće tužiocu da se pozove na „borbenu retoriku“ koja bi isključila zaštitu Prvog amandmana, čime se omogućava da oni koji pozivaju na nasilje snose odgovornost za njega.

Šta je borbena retorika?

Iako su zakonodavni organi vremenom sužavali značenje „borbene retorike”, Vrhovni sud je 1942. prvobitno definisao „borbene reči” kao one koje „nanose povredu ili imaju tendenciju da podstiču narušavanje mira”.

Sada su federalne sudije ograničile značenje ovog izraza na slučajeve u kojima se vođa obraća „rulji koja je već zrela za nerede“ i „poziva je na borbu“.

Trampova retorika i akcije koje je podstakao mogu se uklopiti u ovaj izuzetak od slobode govora. Prilikom svog obraćanja pre nereda na Kapitolu on je ukorio republikance da se „bore kao bokser sa rukama na leđima“ i ohrabrio ih da se „bore mnogo jače“ i da se „bore pakleno“.

Veoma je teško dokazati uzročno-posledičnu vezu između reči govornika i nasilja koje je usledilo, a svedočenja policajaca – da su Trumpovi sledbenici ne samo sa oduševljenjem prihvatili njegov poziv i odmah se ustremili na Kapitol, nego i da su njegove reči shvatili kao naređenje da krenu u akciju – mogla bi biti važan element u pokušaju da se Tramp pozove na odgovornost.

AP Photo/John Minchillo

Sukobi u vezi sa Prvim amandmanom ograničili su i promenu Zakona protiv nereda, čiji je cilj kažnjavanje onih kojih podstiču nasilje. Kongres je odobrio Zakon o sprečavanju nereda 1968. godine, nakon ubistva Martina Lutera Kinga Mlađeg i burnih protesta protiv rasne nejednakosti i rata u Vijetnamu. Iako je statut olakšao krivično gonjenje uprkos ustavnim izazovima u prvih nekoliko godina, mirovao je nekoliko decenija.

Njegovo vaskrsenje u 21. veku podelilo je zakonodavce. Od nemira 2017. godine u Šarlotsvilu u Virdžiniji Ministarstvo pravde sudilo je i belim nacionalistima i demonstrantima koji su ustali zbog tamnoputih žrtava, ali su rezultati bili raznoliki. Osim toga, federalne sudije značajno su ograničile delokrug akta, navodeći kao razlog zabrinutost zbog Prvog amandmana.

Zakon protiv nereda dočekao je 2021. značajno oslabljen, a činjenica da je korišćen za suzbijanje slobode govora i da je usmeren protiv aktivista za građanska prava ide u prilog njegovom proterivanju iz sistema. Ipak, on bi i dalje mogao da bude najbolje sredstvo za pokretanje krivične prijave protiv Trampa, čemu u prilog idu i izjave izgrednika.

Policajci koji su svedočili u Predstavničkom domu o neredima 6. januara; Tanjug/Oliver Contreras/The New York Times via AP, Pool

Samoubistvo četiri policajca

Dva policajca Metropolitanske policijske uprave okruga Kolumbija koja su se borila protiv demonstranata u neredima na Kapitol Hilu izvršila su samoubistvo, potvrđeno je iz njihovog odeljenja, što je broj čuvara reda koji su digli ruku na sebe posle demonstracija povećalo na četiri.

Ganter Hašida pronađen je mrtav u svojoj kući 29. jula, saopšteno je medijima u ponedeljak (2. 8), a samo nekoliko sati kasnije potvrđeno je da je ruku na sebe digao i Kajl Defrejtag (26), iako se to desilo još 10. jula.

Pripadnik Kapitolske policije Hauard Libengud i Džefri Smit, član Metropolitanske policijske uprave okruga Kolumbija, izvršili su samoubistva u danima posle nereda.

Peti policajac, Brajan Siknik, takođe je umro nedugo nakon demonstracija. Mediji su u nekoliko navrata pisali da je podlegao povredama koje su mu naneli izgrednici, ali su lekari kasnije utvrdili da je umro prirodnom smrću nakon nekoliko moždanih udara.

Tvrdnje demonstranata da su postupali po Trampovoj direktivi – da im je on „rekao” i „poslao” ih u bitku – mogu se okvalifikovati kao vrsta dokaza. Dok su nosili Trampove zastave i skrnavili federalnu imovinu, izgrednici su demonstrirali „posvećenost“ koju je njihov vođa želeo da vidi.

Donald Tramp; Profimedia

Krivičnih gonjenja prema Zakonu o neredima bilo je premalo da bi se moglo predvideti kako će sudija vrednovati reči demonstranata. Pitanja sudije Vrhovnog suda Roberta H. Džeksona – „Kada je govor toliko provokativan, uvredljiv i podstrekivački da je izvan ustavnog imuniteta?” i „Da li je presuda izrečena na osnovu reakcije slušalaca ili se sudska procena temelji na kvalitetu jezika koji se koristio ili su u obzir uzeta oba navedena faktora?” – koja je postavio 1951. godine, i danas su bez odgovora, zbog čega postoje brojne poteškoće u procesuiranju.

Pročitajte još

Odgovor na Džeksonova pitanja biće od ključnog značaja jer se saslušavanja u Kongresu o neredima 6. januara nastavljaju, a tužioci koji prisustvuju svedočenjima preispituju Trumpovu umešanost u organizovanje nereda, učešće u njima i njihovo sprovođenje. Otkrića da su izgrednici delovali ne samo u Trumpovo ime, već smatrajući da to rade po njegovom nalogu, mogla bi da ojačaju krivični slučaj protiv njega i pomognu vladi da dođe do zaključka ko stoji iza događaja događaja 6. januara.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike