Ronald Regan - američki predsednik i glumac koji je nesmotrenom šalom podigao celu Rusiju na noge

06.02.2021

08:00 >> 08:31

0

Prvo je bio član Demokratske stranke, ali je zbog promena političkih platformi stranke tokom pedesetih prešao u Republikansku stranku 1962.

Ronald Regan - američki predsednik i glumac koji je nesmotrenom šalom podigao celu Rusiju na noge
Copyright Profimedia

Na današnji dan pre nešto više od 100 godina, tačnije 1911. godine, rođen je Ronald Regan, 40. predsednik Amerike, 33. guverner Kalifornije i glumac. Kao ikona konzervativizma, Regan se rangira visoko u anketama javnog mnjenja o američkim predsednicima i pripisuje mu se pokretanje ideološke renesanse američke političke desnice.

Detinjstvo i mladost

Regan se rodio kao drugi sin Džona Edvarda Regana, pekara, irskog porekla i katolika po veri, i Neli Klajd Vilson, koja je bila škotskog porekla. Regan je bio kršten kao katolik, ali je pod uticajem majke prihvatio prezviterijanstvo kao svoju veru.

Prezviterijanstvo

Prezviterijanstvo je oblik protestantskog hrišćanstva koji se obično pridržava kalvinističke bogoslovske tradicije i čija verska služba se vrši prema prezviterijanskom učenju, koje naglašava Božju milost kroz veru u Hrista, autoritet Svetog pisma, gde se ne priznaju viši crkveni činovi od prezviterskog. Prezviter potiče od grčke reči i ima značenje sveštenik.

Otac je Reganu nadenuo nadimak Holanđanin – zbog izgleda „debelog malog Holanđanina“ i načina na koji je bio ošišan – koji mu je ostao tokom cele mladosti.

Regan je rođen i odrastao je u malim gradovima u Ilinoisu. Diplomirao je na koledžu Jurika, a posle toga je radio kao radijski voditelj.

Glumačka karijera

Godine 1937. preselio se u Holivud, gde je započeo svoju glumačku karijeru, prvo u filmovima, a kasnije i na televiziji. Regan je bio predsednik Udruženja glumaca, a kasnije portparol “Dženeral elektrika”. Njegovi počeci u politici potiču iz vremena kada je radio za “Dženeral elektrik”.

Profimedia

Glumio je uglavnom u filmovima B produkcije i može se reći da je bio zvezda tih filmova. Debitovao je u filmu “Love Is on the Air” iz 1937. godine. Vrlo interesantna stvar u njegovoj biografiji je da se do kraja 1939. pojavljivao u 19 filmova, iako je prvi film snimio samo dve godine ranije. Nikad nije dobio ulogu u nekom većem filmskom ostvarenju.

Politička karijera

Prvo je bio član Demokratske stranke, ali je zbog promena političkih platformi stranke tokom pedesetih prešao u Republikansku stranku 1962.

Nakon što je održao uzbudljiv govor za podršku kandidaturi Barija Goldvotera za predsednika na izborima 1964, ubedili su ga da se kandiduje za guvernera Kalifornije. Pobedio je na izborima dve godine kasnije i ponovo 1974. Dva puta je poražen u nominacijama za republikanskog predsedničkog kandidata, 1968. i 1976, ali je dobio nominaciju i opšte izbore 1980, pobedivši tadašnjeg predsednika Džimija Kartera.

Pročitajte još:

U vreme stupanja na dužnost Regan je imao 69 godina, postavši time najstariji izabrani američki predsednik. Bio je prvi republikanac kojem je još od 1888. pošlo za rukom da pobedi demokratskog predsednika u borbi za drugi mandat.

Godine 1984. još jednom je ubedljivo pobedio na predsedničkim izborima porazivši Karterovog potpredsednika Voltera Mondejla i osvojivši većinu glasova u 49 od 50 američkih saveznih država i gotovo 60 odsto svih glasova birača. Razdoblje njegova dva mandata u Beloj kući bilo je prekretnica za američke republikance i celi konzervativni pokret.

Među najznačajnije Reganove poteze spada potpuni zaokret u ekonomskoj politici (Reaganomiks, smanjenje do tada izuzetno visokih poreza, naročito za bogatije), te zaoštravanje hladnoratovskog sukoba sa Sovjetskim Savezom i drugim komunističkim režimima širom sveta; u drugom mandatu Regan je napustio politiku konfrontacije i uspostavio do tada nezabeleženu saradnju sa sovjetskim vođom Mihailom Gorbačovom.

Njegov drugi mandat je prvenstveno obeležila spoljna politika – kraj Hladnog rata, bombardovanje Libije 1986. i otkrivanje afere Iran-Kontra. Nazivao je Sovjetski Savez „imperijom zla“, podržavao je antikomunističke pokrete širom sveta i svoj prvi mandat je proveo prekidanjem politike detanta pokretanjem trke u naoružavanju sa Sovjetskim Savezom. Na kraju je pregovarao sa vođom Sovjetskog Saveza Mihailom Gorbačovom, što je za ishod imalo Sporazum o nuklearnim raketama srednjeg dometa i smanjivanje nuklearnog arsenala obeju zemalja. Pad Berlinskog zida i raspad Sovjetskog Saveza su usledili ubrzo posle toga.

Ignorisao AIDS

Prema navodima AIDS aktivističkih organizacija, poput ACT UP, i naučnika kao što su Don Francis i Peter S. Arno, Reganova administracija je uglavnom ignorisala krizu AIDS-a, koja je počela da se odvija u Sjedinjenim Državama 1981. godine, iste godine kada je Regan stupio na dužnost. Oni takođe tvrde da je istraživanje AIDS-a bilo nedovoljno finansirano tokom Reganove administracije, a zahtevi za dodatnim finansiranjem lekara u Centrima za kontrolu bolesti (CDC) bili su rutinski odbijani.

Do trenutka kada je predsednik Regan održao svoj prvi govor o toj bolesti, šest godina nakon njegovog predsednikovanja, 36.058 Amerikanaca imalo je dijagnozu AIDS-a, a 20.849 ih je umrlo od te bolesti. Do 1989. godine, kada je Regan napustio funkciju, više od 100.000 ljudi imalo je dijagnozu AIDS-a u Sjedinjenim Državama, a više od 59.000 ih je umrlo od toga.

“Počinjemo sa bombarodavanjem za pet minuta”

U jeku Hladnog rata, američki predsednik Ronald Regan podigao je diplomatsku tenziju sa sovjetskom Rusijom.

Tokom tonske probe pre nedeljnog radijskog obraćanja, Regan se našalio s toncem koji ga je snimao za NPR radio.

“Moji dragi Amerikanci”, rekao je predsednik, “drago mi je što mogu da vam kažem da sam danas potpisao zakon koji stavlja Rusiju van zakona zauvek. Počinjemo bombardovanje za pet minuta.”

Tonska proba nije direktno emitovana, ali je snimak kasnije procurio u javnost.

Zbog toga su sovjetske snage privremeno postavile najvišu uzbunu na Dalekom istoku, a komentare je osudio Sovjetski Savez.

Atentat

Napad na tek izabranog predsednika Regana u martu 1981. ispred jednog hotela u Vašingtonu šokirao je svet. Nakon govora koji je održao na dobrotvornoj svečanosti, krenuo je ka limuzini, kada ga je metak pogodio u plućno krilo. Regan je uspeo da se oporavi, ali je njegov pres-sekretar Džejms Brejdi zadobio povrede mozga, zbog kojih je ostatak života proveo u invalidskim kolicima.

U pucnjavi su lakše ranjena i dva policajca.

Kako podseća BBC, atentator je navodno pucao na predsednika zbog želje da impresionira glumicu Džodi Foster, kojom je bio opsednut.

Čovek koji je 1981. godine pokušao atentat na tadašnjeg predsednika SAD Ronalda Regana, Džon Hinkli Junior, pušten je iz psihijatrijske bolnice u Vašingtonu 2016, u kojoj je proveo više od 30 godina, preneo je američki dnevni list “Vašington post”.

Brakovi i deca

Regan je 1938. glumio u filmu “Brat pacov” sa glumicom Džejn Vajman, budućom suprugom. Njih dvoje su prvo najavili veridbu u čikaškom pozorištu i potom se venčali 26. januara 1940. Zajedno su imali dve biološke ćerke, Morin i Kristin, koja je umrla zbog prevremenog rođenja. Potom su usvojili sina Mihaila. Nakon što su se posvađali zbog Reganovih političkih ambicija, Vajmanova je podnela zahtev za razvod 1948.

Wikipedia

Kada je Regan postao predsednik 32 godine kasnije, postao je prva razvedena osoba koja je preuzela najvišu funkciju u državi.

Regan je potom upoznao glumicu Nensi Davis, 1949. godine, nakon što je s njim kontaktirala u svojstvu predsednika Društva filmskih glumaca. Pomogao joj je u vezi s tim što se njeno ime našlo na komunističkoj crnoj listi u Holivudu. Nedugo posle toga, počeli su da se zabavljaju, a venčali su se 4. marta 1952. godine. Imali su dvoje dece, Pati i Ronalda.

Tokom njegovog predsednikovanja, supruga i on često su pokazivali naklonost jedno prema drugom, a jednom prilikom Nensi je rekla: – Naša veza je vrlo posebna. Bili smo veoma zaljubljeni, i još uvek smo. Kad kažem da je moj život počeo sa Ronijem, pa, istina je. Jeste. Ne mogu da zamislim život bez njega.

Alchajmer i smrt

Regan je okončao svoj mandat 1989. Bivši predsednik je 1994. otkrio da mu je početkom godine ustanovljena Alchajmerova bolest. Preminuo je deset godina kasnije, u 93. godini.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike