Neverovatno otkriće! Naučnici skenirali glave mladih džihadista i dobili zabrinjavajuće rezultate

28.03.2021

15:00 >> 16:26

0

Ustanovili su da je uspeh ovih grupa u velikoj meri određen vrstom nekih članova

Neverovatno otkriće! Naučnici skenirali glave mladih džihadista i dobili zabrinjavajuće rezultate
Copyright Profimedia

Šta neke grupe tera na šokantno političko nasilje prema običnim ljudima? Ovo pitanje je postalo ponovo aktualno nakon opšteg porasta “belog nacionalizma”. Smatra se da su takvi postupci ideološki podstaknuti teorijima zavere, a njene pristalice žele da zaustavite sve ono što je za njih nefer.

Kao istaknuti naučnik, Nafes Hamid je proučavao pokretače političkog nasilja razgovarajući sa sadašnjim i bivšim džihadistima, belim nacionalistima i konspiracijskim grupama poput QAnona. Zajedno s kolegama iz istraživačke organizacije “Artis International” primenio je novi pristup korišćenja “neuronauke” u razumevanju toga što ljude motiviše da ubiju ili budu ubijeni zbog neke ideje.

Ustanovili su da je “uspeh” ovih grupa u velikoj meri određen vrstom nekih članova.

Spremni na skupe žrtve za grupu ili svrhu

Ljudi se politički nasilnim pokretima pridružuju iz različitih razloga i razlikuju se u jačini predanosti. Neki su ideolozi i stratezi koji preuzimaju vodeće pozicije. Drugi se pridružuju iz pragmatičnih razloga poput novca i sigurnosti. Neki čak imaju ozbiljne probleme s mentalnim zdravljem, a ove grupe h mogu iskorišćavati. Hamid i njegove kolege proučavali su određenu grupu ljudi koja postoji u tim pokretima. Veruju da ti ljudi čine okosnicu tih grupa i daju im više snage nego drugi članovi. Nazivaju se “marljive vođe”.

Profimedia

Reč je o ljudima koji su spremni na skupe žrtve za grupu ili svrhu. Ne radi se o bilo kojoj običnoj žrtvi, poput pomaganja prijatelju da se preseli u novi stan. Ti postupci moraju biti uistinu požrtvovni, poput spremnosti na odlazak u zatvor, krvavo premlaćivanje ili gubitak života, čak i tuđeg, piše Index.hr.

Ipak, takvi ljudi nisu nužno loši. Sledbenici Mahatme Gandija, Martina Lutera Kinga i Nelsona Mandele mogu se svrstati u “marljive vođe”, piše Hamid. Oni su spremni položiti život za svoj narod. Uspešni pokreti, dobri ili loši, moraju imati vođe koji žrtvuju svoje vlastito blagostanje, a ponekad i dobrobit drugih, kako bi se približili svome cilju. Oni su temelj svakog pokreta i bez njih se celi projekat raspada. Svaka zemlja koja se bori protiv nasilnog pokreta kod kuće ili u inostranstvu mora se zapitati kako da se “nosi sa tim likovima”. A da bi se to dogodilo prvo treba razumeti anatomiju pravog vođe: kako je to postao, kako razmišlja i kako preusmeriti njegove postupke.

Dva elementa su posebno važna

Hamid i njegovi saradnici pronašli su dva elementa koja su posebno važna u psihologiji onih koji su spremni da se bore i da umru za neki cilj. Prva je posebna vrsta identiteta koja se naziva “fuzijom identiteta”. To se događa kada osoba ima unutrašnji osećaj jedinstva s grupom. Mnogi tačno znaju taj osjećaj jer se tako osećaju prema svojim bližnjima, poput porodice. Iako održavamo svoj individualni identitet, s voljenima imamo emocionalnu vezu zbog koje možemo da pomeramo planine. Setite se majke koja istrčava na prometnu ulicu kako bi spasila svog mališana. Spremna je da rizikuje vlastiti život da bi spasla svoje dete. Njen postupak je taj unutrašnji odgovor. Što se tiče političkog nasilja, fuzija identiteta je ono što se događa kada se taj osećaj proširi izvan porodice na nešto poput borbene grupe.

Istraživači univerziteta Oksford proveli su studiju ovog fenomena na Arapskom proleću u Libiji. Pridružili su se libijskim revolucionarima koji su se 2011. godine borili protiv Gadafijevog režima kako bi proveli psihološku studiju na njima. Otkrili su da se revolucionari u pozadinskim i logističkim zadacima više povezuju sa svojom porodicom nego sa tom grupom. Dakle, iako im je bilo stalo do drugova, nisu ih izednačili sa svojim krvnim srodnicima. Međutim, borci na frontu bili su stopljeni sa svojim saborcima koliko i sa svojom porodicom, što znači da su ljudi koji su krenuli da ubijaju na svoju grupu gledali na isti način kao na svoju porodicu.

Profimedia

Ove spoznaje neće nužno iznenaditi nikoga ko je vojsku služio u ratnoj zoni. Postoji razlog zašto vojnici svoje saborce nazivaju braćom i sestrama po oružju. Pretnja nasiljem i riskiranje vlastitog života radi zajedničkog cilja mogu da neraskidivo povežu ljude. Ali stvaranje pravog vođe ima još jednu ključnu komponentu koja se naziva “svete vrednosti”. To su moralne vrednosti najvišeg kalibra. Nekoga ne možete nagovoriti da se odrekne vrednosti koja mu je sveta nudeći mu novac ili druga materijalna dobra. Uprkos epitetu “svete”, ove vrednosti ne moraju biti religiozne. Nekome su svetinje sloboda govora ili nacionalni suverenitet. Za džihadiste, svete vrednosti mogu uključivati povratak kalifata ili strogi šerijat u svim zemljama. Kad neko krši vaše svete vrednosti, teško ćete to prihvatiti, pogotovo ako imate celu skupinu ljudi koji te vrednosti takođe drže svetima i spremni su ih braniti uz vas.

Hamid i saradnici proučavali su ulogu svetih vrednosti u sukobima od Izraela i Palestine, preko Indije i Pakistana, do Irana i SAD-a, pa čak i u katalonskom pokretu za nezavisnost. Vođe dobijaju na značaju kad se prosmatra međusobna povezanost fuzije identiteta i svetih vrednosti.

Skenirali su mozgove mladih džihadista

Kopajući još dublje oko pojma svetih vrednosti i onih koji su za njih spremni na borbu do smrti, istraživači su shvatili potrebu da se odmaknu od standardnih kvalitativnih i kvantitativnih metoda kao što su opservacije, razgovori i ankete. Zato su skenirali mozgove džihadista, u prvoj ikad “neuronaučnoj” studiji na ovoj populaciji.

U prvoj studiji Hamid i njegovi kolege skenirali su mozgove 38 mladih Marokanaca koji žive u Barseloni i podržavaju nasilje džihadističkih grupa. Pre skeniranja muškarci su igrali virtualnu igru s loptom s trojicom Španaca.

Profimedia

Polovina učesnika studije bila je nasumično smeštena u kontrolnu grupu. Oni su dodavali virtualnu loptu trojici španskih igrača koji bi im potom vratili loptu. Preostala polovina učesnika igrala je istu igru. U ovoj grupi španski igrači započeli su sa dodavanjem lopte igraču marokanskog porekla, ali nakon nekoliko dodavanja prestali su je dodavati Marokancima i igrali samo među sobom, isključujući simpatizere džihadista.

Zatim su svi učesnici studije prošli funkcionalni MRI kako bi se skeniranjem mozga procenila njihova spremnost da se bore i poginu za svoje svete i manje svete vrednosti. Pokazalo se da je društvena isključenost uzrokovala aktiviranje delova mozga povezanih sa svetim vrednostima čak i za nesvete vrednosti. I povećala se izričita spremnost na borbu na život i smrt za ove nesvete vrednosti. Drugim rečima, društvena isključenost je dovela do toga da nesvete vrednosti postaju više nalik svetim vrednostima, i nervno i bihevioralno.

Zabrinjavajuće otkriće

Ovo otkriće je zabrinjavajuće jer su nesvete vrednosti pregovarajući deo nečijeg sistema vrednosti. Što ih je manje, to je takve osobe teže uveriti u nešto pa se ponekad približavaju nasilju. Ti rezultati potvrđuju ono što se pokazalo u studijama slučajeva ljudi koji su se pridružili terorističkim mrežama. Jednom kad se osoba identifikuje kao pripadnik ekstremističkog pokreta, potreban joj je samo manji incident isključenja da bi se pokrenula akcija.

Pročitajte još:

Ovde se verovatno događa to da ljudi, uključujući pripadnije ekstremističkih organizacija, pripadaju mnogim grupama. Kad osete odbijanje jedne od tih grupa, to može dovesti do toga da se pojača osećaj pripadnosti drugim grupama, posebno ako je ta grupa antagonistička prema onoj koja ih je upravo odbila. A to je ono što ekstremističke grupe zapravo žele – suziti identitet potencijalnog regruta tako da on bude odan samo njima.

Šta onda da radimo s ljudima koji su potpuno prihvatili nasilnu ideologiju grupe do te mere da eksplicitno podržavaju terorističke organizacije? Tražeći odgovor na to pitanje Hamid i njegove kolege pronašli su 30 pristalica Laškar-e-Taibe, pakistanske džihadističke grupe koja je spremna da vodi sveti rat. Dok su razmišljali o svojoj spremnosti da se bore i umru za svoje svete vrednosti, pokazalo se da su područja njihovog mozga povezana s promišljanjem i samorefleksijom deaktivirana. To bi moglo značiti da se te takozvane izvršne funkcije ne koriste kada se odlučuje koliko će nasilno delovati u promovisanju svetih vrednosti. Ali kad im je rečeno da se njihova zajednica, šira neradikalna pakistanska zajednica, ne slaže s njihovom spremnosti za sudelovanje u nasilju, to je uzrokovalo da učesnici studije ublaže “poriv” svojih nasilnih namera. A to se smanjenje poklopilo sa reaktivacijom područja mozga povezanog sa promišljanjem i samorefleksijom.

To sugeriše da bolji način interakcije sa vođama nije napad ili objašnjavanje sadržaja njihovih svetih verovanja, nego promena njihove percepcije o onome što pretpostavljaju da njihovi vršnjaci smatraju prihvatljivim radnjama, odnosno društvenim normama, koje neko treba da preduzme u odbrani tih vrednosti.

Ova otkrića dovode u pitanje učinkovitost standardnih javnih objava i poruka kojima je cilj promijeniti uverenja. Barem kao prvi korak, možda je bolje iskoristiti društveni uticaj vršnjaka na njihovo ponašanje i odvratiti ih od nasilnih radnji.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike