Na Grenlandu pala kiša, a to je veoma loš znak: Čitavi gradovi biće pod vodom

16.09.2021

07:04 >> 10:08

0

Temperature na grenlandskom vrhu popele su se iznad nule treći put za manje od deset godina.

Na Grenlandu pala kiša, a to je veoma loš znak: Čitavi gradovi biće pod vodom
Copyright AP Photo/Felipe Dana, File

Mnogi su verovali da mu neće uspeti. Sankama preći preko ledenog pokrivača Grenlanda, tada ogromnog nepoznatog prostranstva snega i leda – bila je to čista ludost!

Međutim, mladi Norvežanin Fridtjof Nansen im je dokazao da nisu u pravu. 1888. godine izveo je impozantnu ekspediciju kada je putovao od istoka ka zapadu, što mu nije dalo opciju povlačenja ka sigurnoj bazi. Ići napred ili umreti, bila je misao koja ga je gonila.

Pročitajte još

Bio je prvi koji je na sankama sa psećom vučom istražio unutrašnjost Grenlanda. Tada su se leti temperature spuštale i do minus 45 stepeni.

Kiša kao loš znak

To je bilo nekad.

A ovako je danas.

Prošlog meseca, prvi put otkako se vrše merenja, pala je kiša na jedan ledeni vrh na Grenlandu, na visini od 2.600 metara, a ne sneg, što je dosad bio običaj.

Temperature na grenlandskom vrhu popele su se iznad nule treći put za manje od deset godina.

Topao vazduh doneo je jaku kišu, koja je izručila sedam milijardi tona vode na ledenu površinu.

Ovo su bile najveće padavine na ledeni vrh na Grenlandu otkako su počela merenja 1950. godine, prema podacima američkog Državnog centra za sneg i led (NSIDC), a količina ledene mase koja je izgubljena tog dana sedam puta je veća nego dnevni prosek za ovo doba godine.

Stariji istraživač, naučnik NSIDC pri univerzitetu u Koloradu, rekao je da je ovo dokaz da se Grenland ubrzano zagreva.

– Ono što se dešava nije samo topla dekada ili dve u neobičnom klimatskom šablonu. Ovo je bez presedana -rekao je Ted Skambos.

Zašto je ovo bila veoma važna vest?

Kada kiša padne na mestu gde je uobičajen sneg to prognozira budućnost u kojoj će mnoga priobalna područja biti izmenjena širom sveta, a čitavi gradovi potopljeni.

Saul Loeb/Pool Photo via AP

Ledeni pokrivač Grenlanda sadrži četiri puta više leda nego svi ostali glečeri zajedno, ne računajući Antarktik.

Najveće ostrvo na svetu, Grenland je 36.000 puta veći od, recimo, Menhetna, a većinom je prekriven ledom, na pojedinim mestima i do nekoliko stotina metara.

Kako se ugljen-dioksid i metan skupljaju u atmosferi, dovodeći do toga da se naša planeta zagreva, ledeni pokrivač se otapa. Grenland je u poslednjih 10 godina izgubio više leda nego u prošlom veku.

Tamo gde se u vreme istraživača Nansena uopšte nije moglo naići na vodu, sada tokom letnjeg perioda teku reke otopljenog leda.

Ukoliko stanovnici Majamija, Šangaja, Tokija, Mumbaja, Lagosa, Bangkoka i Njujorka nisu zabrinuti – trebalo bi da budu, piše američki pisac i fotograf Kim Hikoks, koji živi na Aljasci.

Veliko topljenje grenlandskog leda će biti mač za priobalne, visoko naseljene, oblasti. Nijedan drugi faktor verovatno neće toliko pridoneti rastu nivoa mora tokom narednih nekoliko decenija, smatra Hikoks.

AP Photo/Brennan Linsley, File

Grupa klimatskih naučnika je u časopisu “Nature”, prestižnom naučnom magazinu, još pre dve godine upozorila da ako Grenland nastavi da se topi, najgori scenariji će samo ići jedan za drugim, a desetine miliona ljudi bi mogli da budu u opasnosti od godišnjih poplava do 2030. godine, što će mnoge naterati i da napuste svoje domove.

To je za samo devet godina.

Do kraja ovog veka, kada i Antarktik, koji sadrži mnogo više leda od Grenlanda, takođe uđe u tu fazu katastrofalnog otapanja, broj ljudi pogođenih poplavama mogao bi da se popne na pola milijarde.

– To neće više biti samo ‘zbogom, Majami’. Biće ‘zbogom, Florido’ – poručio je Hikoks u tekstu za Gardijan.

Kako dodaje, pretpostavka da će zemlje uvek biti više ne stoji.

– Zemlja je otprilike jedina stvar koja ne može da odleti – napisao je svojevremeno engelski romanopisac Entoni Trolop.

– Istina. Ali, može da se osuši ili potone – dodaje Hikoks.

Posle ekspedicije na Grenland, Nansen je nadgledao izgradnju malog drvenog broda Fram (što znači napred) koji je bio konstruisan da zađe u ledena prostranstva Arktika kako bi se njime došlo do Severnog pola.

Fridtjof Nansen, Profimedia

Kasnije je podučavao i druge istraživače koji su ušli u istoriju – Roalda Amundsena, Roberta Falkona Skota i Ernesta Šekltona.

Njegov poslednji poduhvat je bio najinspirativniji. Doprineo je potpisivanju ženevskog protokola o izbeglicama za koje je uveden pasoš nazvan njegovim imenom – Nansenov pasoš. Rukovodeći Visokom komisijom za izbeglice zbrinuo je na stotine hiljada izbeglih iz Velikog rata. Dobio je Nobelovu nagradu 1922. godine.

– Nansen je uradio ono što čovečanstvo mora sada da učini. Poštovao je nauku i duboko je mario za druge. U svetlu velikih izazova sa kojima se danas suočavamo, mi možemo i moramo da učinimo isto – poručio je pisac.

Da bi se spasao Grenland, ali i Florida, recimo, biće potrebna “nansenovska transformacija na steroidima”, piše Gardijan.

Za početak, potrebno je izabrati političare koji poštuju nauku i prihvataju ozbiljnost onoga sa čim se suočava svet. Ukoliko to ne budu činili, treba ih poraziti.

– Vreme je da naša planeta bude na prvom mestu – piše Gardijan.

Pixabay

U jednom danu otišlo 8 milijardi tona leda

Na Grenlandu je početkom avgusta došlo do masovnog topljenja ledenog pokrivača, jer su temperature bile za više od deset stepeni iznad normale za ovo doba godine, saopšteno je iz danskog Instituta za meteorologiju.

Prema podacima istraživača, od sredine sedmice, ledeni pokrivač na teritoriji Arktika topio se za oko osam milijardi tona dnevno, što je dvostruko više nego što je uobičajeno tokom leta.

Institut za meteorologiju naveo je da je temperatura vazduha bila viša od 20 stepeni Celzijusovih što je na severu Grenlanda više nego dvostruko od uobičajene tokom letnje sezone.

Pročitajte još

Na aerodromu “Nerlerit Inat” na severoistoku te teritorije 29. jula registrovana je temperatura od 23,4 stepena, najviše od početka merenja.

Topljenje ledenih pokrivača krenulo je 1990. godine i ubrzano je od 2000. godine.

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike