Bajden u diplomatiju vraća čoveka koji se zalagao za nezavisno Kosovo
Berns je poznat domaćoj javnosti kao jedna od ključnih figura u odlučivanju tokom ratova na Balkanu
Američki predsednik Džo Bajden uskoro bi trebalo da objavi odluku kojom će bivši visoki zvaničnik Stejt departmenta Nikolas Berns biti postavljen za ambasadora u Kini.
Nova američka administracija, baš kao i ona prethodna, veruje da je Kina najvažnije spoljnopolitičko pitanje za Ameriku. Kao što smo i ranije pisali, namera SAD da u Peking pošalje diplomatskog veterana Nikolasa Bernsa, dokaz je koliko se ozbiljno shvataju ovi problematični odnosi.
Berns je poznat domaćoj javnosti kao jedna od ključnih figura u odlučivanju tokom ratova na Balkanu, ali i proglašenju nezavisnosti Kosova od strane zapadnih sila. Ovo je samo još jedan u nizu dokaza koji potvrđuje teoriju koja je ranije bila na nivou spekulacija, da će nova administracija Džozefa Bajdena voditi razornu politiku za mnoge države sveta.
Očekivano imenovanja dolazi u trenutku kada su odnosi ove dve moćne sile postali najlošiji u istoriji, a sada predsednik Bajden pokušava da stvori saveze koji će se suprotstaviti azijskom konkurentu.
Dijalog Kine i Amerike
Takozvani strateški dijalog Kine i Amerike prvi put je uspostavljen tokom administracije Džordža Buša mlađeg, ali ga je Trampova administracija ukinula, pod izgovorom da se radi o neefikasnim raspravama. Sa druge strane, Bajdenov tim do sada nije pokazao interes za ponovno uspostavljanje razgovora.
Ko je Nikolas Berns?
Nikolas Berns, 65-godišnjak, poznat je po tome što je bio portparol Stejt departmenta i ambasador u Grčkoj, za vreme Klintonove administracije. Tokom predsednikovanja Džordža Buša bio je ambasador pri organizaciji Severnoatlantskog saveza i pomagao je u organizovanju odgovora NATO-a na terorističke napade na SAD 11. septembra 2001.
Ostao je u diplomatiji i sa dolaskom republikanske administracije Džordža Buša, koji ga je poslao za ambasadora u NATO (2001–2005) i postavio za podsekretara u Stejt departmentu (2005–2008).
Nalazio se i među pregovaračima kad se s Iranom dogovarao sporazum o nuklearnoj energiji, da bi poslednjih godina predavao međunarodnu politiku na Harvardu. Radi i za lobističku firmu, među čijim su klijentima i proizvođači oružja, a koju je osnovao Vilijam Koen, Klintonov ministar odbrane u vreme kad je NATO bombardovao Srbiju.
Stoga nije preterivanje reći da ukoliko Berns postane ambasador u Pekingu, biće to njegov veliki povratak na političku i diplomatsku scenu, nakon što su u Bajdenov tim ušli i pojedini drugi zvaničnici iz Klintonove ere.
Zalagao se za nezavisnost Kosova
Vrlo verovatno budući ambasador u Kini nije neko ko je poznat samo američkoj, već i srpskoj i, tada, jugoslovenskoj javnosti. Na prostoru bivše Jugoslavije Berns je ostao u sećanju kao portparol Stejt departmenta u vreme kad se u Dejtonu u Ohaju dogovarao mirovni sporazum za prekid rata u Bosni i Hercegovini. Bio je „desna ruka” Ričarda Holbruka, tadašnjeg glavnog američkog pregovarača. I kao član Saveta za nacionalnu bezbednost, Berns se nalazio među zvaničnicima koji su stvarali američku spoljnu politiku za vreme ratova u BiH i Hrvatskoj.
I tokom kasnije karijere često se osvrtao na svoje iskustvo na prostoru bivše Jugoslavije. Tako se u tekstu u „Boston gloubu” 2014. zapitao da li i u Siriji treba da se dogodi Srebrenica da bi međunarodna zajednica konačno delovala. U tom komentaru piše da kao nekadašnji zvaničnik Stejt departmenta može da posvedoči iz prve ruke da su u zapadnim prestonicama osećali sramotu što nisu sprečili najveći masakr u Evropi posle Drugog svetskog rata.
Pročitajte još:
U jeku građanskog rata u Siriji, Berns se pitao koliko još ljudi tamo treba da pogine da bi predsednik Barak Obama i ostatak međunarodne zajednice bili dovoljno posramljeni da bi se ambicioznije uključili u sukob.
Takođe, on je u intervjuu 2012. godine pozvao Srbiju da prihvati pravo Kosova da postoji kao nezavisna država, ali je i ukazao na potrebu da se poštuju prava srpske zajednice i da se reši problem korupcije na Kosovu.
– Ukoliko Srbija želi budućnost unutar Evropske unije i NATO – a Srbija treba da želi takvu budućnost – onda mora da se pomiri sa činjenicom da je Kosovo nezavisno – rekao je Berns u intervjuu koji je objavila “Slobodna Evropa”.
Berns je, međutim, dodao kako smatra da bi bilo jako važno da Srbija u potpunosti prizna pravo Kosova da postoji kao nezavisna država i da je to, prema negovom mišljenju, prvi korak koji treba poduzeti.
– Smatram odgovornim nekoliko elemenata srpske vlade, ali istovremeno i političke izjave dela srpske zajednice na Kosovu za odbijanja da se prihvati ono što je sada poznato, a to je slobodno i nezavisno Kosovo – izjavio je Berns. Prema njegovim rečima, pozitivno je što traju razgovori između Beograda i Prištine, „a sve razlike između dve zemlje se mogu rešiti mirnim sredstvima, pregovorima, kompromisom a nikako pretnjama”.
Berns je bio i u sastavu američke vlade kada je ona 2008. godine priznala Kosovo kao nezavisnu državu.
Balkanska turneja
On je i 2005. godine bio na balkanskoj turneji, koja je uključivala posete Sarajevu, Prištini i Beogradu, gde se sastao sa lokalnim zvaničnicima i predstavnicima međunarodnih organizacija, uključujući NATO, OEBS i UN.
Razgovarao je o američkim naporima za obezbeđivanje dugotrajne stabilnosti na Balkanu i integraciji u evroatlantske institucije, kao i o podršci Haškom tribunalu i značaju hapšenja Radovana Karadžića i Ratka Mladića i njihovom izručenju Hagu.
Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.
Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi
Komentari