Sedam primera kako nas naš mozak obmanjuje, a da mi toga nismo svesni

11.08.2021

20:22 >> 21:02

0

Da li znate koliko puta vam se desilo da se sećate nečega što se ustvari nikada nije dogodilo

Sedam primera kako nas naš mozak obmanjuje, a da mi toga nismo svesni
Copyright Profimedia

Da li znate da se neke situacije nisu odigrale baš tako kako mi to pamtimo? Naše pamćenje je osetljivije na različite uticaje i više nego što smo toga svesni.

Naš mozak je komplikovana mašina koja nas veoma često vara i ugrožava našu percepciju stvarnosti. A sve u svrhu fizičke zaštite našeg bića.

Pročitajte još

1. Barnumov efekt

Radi se o situacijama kad ljudi veruju da se opisi određenih sposobnosti i karakteristika odnose samo na njih, iako se zapravo mogu odnositi na svakoga i svako se u njima može pronaći. Dobri primeri za to su kolačići sreće, horoskopi i testovi ličnosti na Internetu.

2. Iluzija transparentnosti

Na primer, trenuci u kojima imamo snažne emocije i uvereni smo da je to drugim ljudima očito, posebno onima koji nas dobro poznaju.

Pexels

Razlika između našeg iskustva i onoga što drugi ljudi vide poznata je kao – iluzija transparentnosti. Ona, recimo, može uzrokovati da verujemo kako našu teskobu zbog javnog nastupa svi mogu da vide, a zapravo to verovatno niko ne primećuje.

3. Frojdovsko proklizavanje

Da li vam se ikad dogodilo da ste mislili da kažete jedno, a izgovorili ste nešto sasvim drugo? To se obično dešava tokom razgovora, ali se dešava i kod pisanja ili kucanja teksta i naziva se – Frojdovskim proklizavanjem.

Pexels/Cottonbro

Prema poznatom neurologu i utemeljivaču psihoanalize Sigmundu Frojdu, delovi nesvesnog uma ponekad skliznu u svesno ponašanje pa nas to navede da govorimo stvari koje nismo planirali da kažemo naglas.

Na primer, to može biti dete koje svog učitelja nazove “tata”, jer je dobar deo dana proveo sa ocem.

Pexels

4. Heuristika dostupnosti

Heuristika dostupnosti je mentalna prečica koja se temelji na brzim primerima koji nam padaju na pamet kod analize određene teme, predmeta ili odluke.

To se obično događa tokom donošenja odluka. Recimo, nakon što vidite nekoliko vesti o krađi automobila, mogli biste da zaključite da je krađa vozila mnogo češća pojava u vašoj blizini nego što zapravo jeste – i već razmišljate kako bolje da zaštitite svoje vozilo.

5. Lažno pamćenje

Koliko puta vam se dogodilo da se sećate nečega što se zapravo nije dogodilo ili situacije koja se nije odigrala baš tako kako pamtite?

Naše pamćenje je osetljivije na razne uticaje. Lažno sećanje je nešto što nam se čini stvarnim, ali je zapravo kreacija našeg uma.

Pixabay

Jednostavan primer: Uvereni ste kako ste uključili mašinu za sudove pre nego što ste izašli iz kuće, ali shvatili ste kako to ipak niste učinili, čim ste se vratili.

6. Ironična teorija procesa

To je pojava misli koje ne želimo da imamo, a možda su vezane za neki nesrećan događaj ili neugodan trenutak, čak na nešto što se uopšte nije dogodilo, ali bi moglo biti, tako barem verujemo. Ili kad razmišljamo da bismo mogli nešto loše da učinimo ili kažemo pa nas već jeza hvata od same pomisli.

U takvim situacijama se čini da što više takve misli pokušavamo da potisnemo, one nam češće padaju na pamet.

Pexels/ Andrea Piacquadio

7. Nedostatak pažnje

To su situacije kad se ne možemo usredsrediti na nešto, nedostatak pažnje, i često se pojavljuje tokom dana kad trčimo od obaveze do obaveze i naša koncentracija postepeno opada.

Na kraju se može dogoditi da više toga započnemo, a ništa ne uradimo do kraja. Zato je dobro napraviti raspored obveza i odrediti dovoljno vremena da se svaka reši, prenosi Bright Side.

Pročitajte još

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike