Nije svaki dan Badnji dan: Šta simbolizuje hrana koja treba da se nađe na stolu za Badnje veče

06.01.2021

13:55 >> 15:17

0

Autor: Z. A.

Veruje se da tog dana sto mora da bude krcat

Nije svaki dan Badnji dan: Šta simbolizuje hrana koja treba da se nađe na stolu za Badnje veče
Copyright Profimedia

Veče uoči najradosnijeg hrišćanskog praznika Božića, na gotovo svakoj trpezi pravoslavnih vernika su pasulj, med, orasi, sušeno voće, riba – zašto je baš ta hrana obavezna na trpezi badnje večere, kojom se završava veliki post, šta ona simbolizuje i zašto je važno da ona bude što bogatija. Badnje veče karakteriše tradicionalna zajednička večera na kojoj se okupljaju svi članovi porodice, a na trpezi su neka jela koja se tradicionalno pripremaju za tu večeru. Zbog čega se jede baš određena hrana, šta ona predstavlja i šta ne sme izostati sa stola tokom ove večere, samo su neko od pitanja koja ste bar jednom sebi ili svojim precima postavili. Važno je takođe da trpeza bude baš bogata, odakle potiče i čuvena izreka da nije svaki dan Badnji dan.

Nekada se hrana na Badnje veče služila na slami rasprostrtoj po podu i jelo se isključivo rukama. Metalni pribor za jelo nije bio dozvoljen. Danas se večera služi za stolom, uz upotrebu pribora za jelo. Kod našeg naroda postoji verovanje da se mora poslužiti najmanje 12 vrsta različite hrane i jedno glavno jelo. Običaj je simbolično podsećanje na 12 apostola koji su sa Isusom, sinom Božjim, bili na tajnoj večeri.

Možda će vas zanimati i ovo

Mnogi etnolozi ističu značaj tradicionalnog jelovnika tokom badnje večere.

Tako, na primer, Veselin Čajkanović uviđa nekoliko osnovnih karakteristika Badnje večeri.

Naime, ovaj događaj okuplja sve članove porodice, a mnogobrojni običaji tiču se i izvesnih jela koja se moraju ili ne smeju jesti, te se stiče utisak da nose izvesno simboličko značenje.

Od jela se sprema tucani pasulj, kiseo kupus, pita od oraha (ili od višanja u nekim domaćinstvima) i riba. U boljevačkom okrugu, sa ove večere ne sme da izostane ni pečena bundeva, koja se jede kako deca preko godine ne bi imala kraste na glavi. Ovaj običaj postoji i u drugim krajevima naše zemlje.

Sa trpeze za Badnje veče ne sme da izostane ni med, koji se jede sa orasima, a posle Badnje večeri se u kući čuva kao lek.

Tradicionalno, pre nego što otpočne večera, domaćin uzima sito sa orasima, odabere četiri oraha i svaki baci u po jedan ćošak. Ovakav običaj potiče od drevnih narodnih verovanja.
Naime, orah je hrana zlim silama i lošoj energiji, te se bacanje oraha može tumačiti kao bacanje mamca, koji će sve loše oterati od domaćina i ukućana, nakon čega bi večera trebalo da protekne u miru.

Pixabay

Međutim, pojedina tumačenja ističu da bačeni orasi odnose i na naše pretke, te da bi ih ovaj čin trebalo umiriti.

Zanimljivo je da se, prema narodnom verovanju, orah jede samo za Badnje veče, dok se ostalih dana Božića ne diraju kako se ne bi patilo od čireva.

Etnolozima je još jasnija simbolika pasulja na prazničnoj trpezi. Naime, verovanje koje nam dolazi još od indogermanskih naroda svedoči o tome da je pasulj omiljeno jelo za duše pokojnika. Na taj način se, tokom Badnje večeri, uspostavlja simbolička veza sa našim precima, koji upravo preko jela dospevaju u vezu sa svojim naraštajima, dajući im snagu i podstičući prosperitet.

Sličnu ulogu na večeri igra i med, dok riba ima ritualno značenje, čije poreklo nije toliko poznato, ali koje se u srednjem veku vezivalo za simbol Isusa Hristosa.

Ipak, za Badnje veče simboličnu ulogu, osim hrane, ima i piće. Jedan od običaja je da se rakija ili vino ne smeju popiti, odnosno sud ne sme ostati prazan, a poslednja čaša se vraća natrag. Znamo da vino simboliše krv, te je ovaj običaj veoma jasan, posebno ukoliko se doda činjenica da se vino sa stola ne sme prosipati ili bacati.

Printscreen

Za vreme jela ne ustaje niko, ukućani čekaju jedni druge, i tek kada svi završe sa obedom, ustaje se u isto vreme, te je veoma važno da tokom ovog perioda porodica bude na okupu i složna. Na taj način Badnje veče je jedan izvesni pomen precima, kojima mnogo dugujemo, ali i podsećanje na to koliko je važna porodica i sloga u njoj.

Čitajte i

Recept za badnjaču

Za večeru se takođe sprema i posna pogača badnjača, koju bi valjalo staviti na centralno mesto trpeze i ukrasiti je suvim šljivama, kajsijama i orasima.

Sastojci: 40 g svežeg kvasca, 400 ml tople vode, 1 kašika šećera, 3 kašičice soli, 700 g brašna, 50 ml + 2 kašike ulja

Priprema: U toploj vodi razmutite kvasac i šećer. Dodajte polovinu brašna, ulje i so, te dobro izmešajte. Nakon toga, dodavajte ostatak brašna i mešajte varjačom dok ne postane jako gusto. Tada je umesite, prelijte sa dve kašike ulja i premesiti. Ostavite testo pokriveno krpom da odstoji 20–30 minuta na toplom mestu. Izvadite ga, malo ga premesite pa ga rukom istapkajte da se raširi, da bude kao tanka lepinja. Stavite u pleh veličine 30 cm. Izbockajte viljuškom, premažite četkicom uljem i ostavite 20 minuta da odstoji. Uključiti rernu da se zagreje na 200 stepeni i staviti da se peče. Pecite je oko 25 minuta peći, zavisno od rerne, a pečena je kad fino porumeni. Pečenu pogaču izvadite i umijte, što znači premažite sa malo vode, zamotajte u krpu i ostavite do služenja.

Pexels

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike