Najlepši dragulj Francuske: Mesto potpisivanja Versajskog sporazuma kojim je zvanično okončan Prvi svetski rat

10.02.2021

15:00 >> 17:12

0

Dom kraljeva između 1662. i 1789. godine

Najlepši dragulj Francuske: Mesto potpisivanja Versajskog sporazuma kojim je zvanično okončan Prvi svetski rat
Copyright Profimedia

Versajska palata jedna je od najvažnijih znamenitosti francuske istorije. Bila je dom kraljeva Francuske između 1662. i 1789. godine. Tvorac ove jedinstvene palate bio je francuski kralj Luj XIV, poznat pod imenom Kralj Sunce.

Luj XIV je u cilju zaštite monarhije od zavera koje su se kovale u glavnom gradu, odlučio da sagradi zapanjujuću palatu kao simbol moći. U veličanstvenoj palati zajedno sa njim živeli su prinčevi, dvorjani i ministri.

Sve u Versaju je moralo biti jedinstveno. Od soba do vrtova, svaki detalj je pažljivo biran, tako da ispuni sve hirove i prohteve rasipnog kralja koji je želeo da sagradi najlepšu i najveću palatu na svetu. Red, ravnoteža i simetrija su reči koje najbolje opisuju palatu koja je izazivala zavist mnogih državnika i vladara tog perioda.

Profimedia

Izgradnja palate bila je personifikacija kraljevog ogromnog bogatstva i moći. Ovaj dvorac-spomenik je čuven u svetu po svojoj lepoti, kao i po značajnim događajima koji su se tu odigrali.

Francuski kralj Luj XIV živeo je u Luvru, ali pošto se nalazio u strogom centru Pariza, okružen brojnim zgradama, nije mogao biti proširen, a to je žarko želeo kako bi demonstrirao snagu svoje monarhije. Luj XIV je 1678. godine napustio Luvr i preselio se u Versaj. Prve promene palate počele su tek četrdeset godina kasnije, pod komandom njegovog sina Luja XIV, piše nationalgeographic.rs.

Versajski dvorac, raskošna rezidencija francuskih kraljeva podignut je na mestu nekadašnje kuće Luja XIII, koja je ovom kralju služila kao kuća za lov. Lovačku kuću su, počevši od 1661. godine, u više navrata dograđivale arhitekte Luja XIV, načinivši od nje jedan od najlepših i najraskošnijih dvoraca Evrope.

Profimedia

Versajski dvorac zauzima površinu od 67.121 kvadratnih metara, od kojih je javnosti dostupno 50.000. O njegovoj raskoši svedoče brojke od 700 soba, preko 2.000 skulptura i 5.000 komada nameštaja i drugih umetničkih tvorevina koje se u dvorcu nalaze.

Versaj je bio jedan od retkih dvoraca u Francuskoj koji nije sagrađen pored reke. Za kralja koji je želeo da izgradi stotinu fontana, to je bio veliki izazov. Radnici su izgradili podzemne akvadukte za snabdevanje palate vodom. Sve okolne vode su preusmerene na njega. Kako to nije bilo dovoljno, fontane su se uključivale samo u prisustvu kralja, odnosno za vreme njegovih šetnji.

Profimedia

Pročitajte još:

Palata nije bila namenjena samo kralju i članovima njegovog domaćinstva, već su svi mogli slobodno da posete palatu i šetaju baštom. Ali pod jednim uslovom. Morali su biti obučeni po pravilima kuće. Elegancija je bila neophodna za posetu Versajskoj palati.

Za kralja, Versajska palata bila je odraz moći, te je bilo veoma važno da sve izgleda uzvišeno i očaravajuće.

Profimedia

Važna dvorana je “Galerija ogledala” u kojoj je 1919. godine potpisan Versajski ugovor i tako okončan Prvi svetski rat. Luj je želeo da zaslepi posetioce ogledalima, dragocenim mermerima ukrašenim pozlaćenim bronzom i lusterima koji se cakle. Ogledala su u to vreme bila skupa, a sama Dvorana imala je impozantan broj njih, čak 357.

Za dizajn palate, Luj XIV je angažovao najbolje arhitekte tog vremena kao što su Andre Le Notr za vrtove, Luj Le Vau za arhitekturu i Šarl Le Brun za dekor. Ovi ljudi uradili su neverovatan posao. Udovoljili su svim kraljevim željama i ostvarili sve njegove snove.

 

 

Pratite sve vesti iz Srbije i sveta na našem Telegram kanalu.

Instalirajte našu iOS ili android aplikaciju – 24sedam Vest koja vredi

Najčitanije Vesti

Ostale vesti iz rubrike